Jezik | Language: HRV ENG
Teorije masovne komunikacije
Šifra: 55553
ECTS: 7.0
Nositelji: prof. dr. sc. Zrinjka Peruško
doc. dr. sc. Antonija Čuvalo
Izvođači: Dina Vozab - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Cilj kolegija je pružiti sustavna znanja o okvirima i temeljima discipline masovne komunikacije/medijskih studija kao znanstvenog područja na sjecištu društvenih znanosti i humanistike, a čiji je predmet i danas javni, komunikacijski odnos medijske industrije, pojedinca i društva i njihovi međusobni utjecaji. Kolegij teži osposobiti studente da ovladaju različitim pristupima analizi masovnih i umreženih medija i medijske komunikacije te znanjima o najvažnijim istraživanjima koja su pridonijela razvoju discipline masovnih komunikacija i medijskih studija. Kolegij s tom svrhom prezentira četiri klasična teorijska/paradigmatska pristupa analizi (utjecaja) masovnih medija i masovne komunikacije: dominantnu (ili izvornu) paradigmu o ograničenim efektima; kritičku paradigmu ( mediji nam govore o čemu da ne mislimo ); institucionalnu paradigmu ( mediji nam govore što da mislimo ) i tehnološku/medijsku paradigmu ( mediji definiraju kako mislimo ) (Katz, 1987), te suvremenu paradigmu medijatizacije koja pitanje medijskog utjecaja proširuje u dva pravca (pristup medijske logike u institucionalnim prilagodbama, i pozicija medija u komunikativnoj konstrukciji društva) (Couldry i Hepp, 2013). Analiza dominante paradigme masovne komunikacije (razvijene pretežno u SAD-u) uključuje teoriju o dvo-stupanjskom tijeku masovnog komuniciranja i teoriju o upotrebi medija za zadovoljavanja potreba, difuziju inovacija, i teoriju kultivacije. U okviru institucionalne paradigme, obradit ćemo teoriju o definiranju agende uključujući teoriju uokvirivanja (framing i priming). U okviru kritičke paradigme obradit će se raspon (pretežno europskih) teorijskih pristupa kulturnih studija i političke ekonomije medija, kao i njihovih teorijskih korijena - Frankfurtske škole. U okviru tehnološke medijske paradigme studenti će upoznati radove teoretičara koji smatraju da je sam medij kao tehnologija i organizacija onaj koji oblikuje i društvenu organizaciju i komunikacijske procese, u odnosu na dijapazon medija do današnjih umreženih medija. Za razumijevanje teorija medijatizacije kolegij će obraditi oba navedena glavna pristupa/ konceputalizacije. Cilj je kolegija i da studenti upoznaju originalne radove najvažnijih teoretičara komunikacijskih/medijskih studija.
U 2017/18 akademskoj godini posebno ćemo se baviti pitanjem medijskih efekata, tj. teorija o tome kako mediji utječu na pojedince, društvene institucije, i društvo u cjelini. U okviru dominantne istraživačke i teorijske tradicije istraživanja medijskih efekata, obrađivat će se a) početna istraživanja koja kažu da su kratkoročni učinci medija ograničeni, moderirani selektivnošću publike i inter-personalnim odnosima (teorija o dvo-stupanjskom tijeku masovnog komuniciranja), b) kasniji razvoj ovog teorijskog usmjerenja kroz teoriju zadovoljavanja potreba (uses and gratifications) i c) razvoj varijable inter-personalnih odnosa kroz istraživanja difuzije inovacija, te u suvremenu inačicu koja se artikulira kao teorija mreža. U okviru dominantne paradigme usmjerit ćemo se na istraživanja utemeljitelja discipline masovne komunikacije: Lazarsfelda, Mertona, Katza, Herzogove, te na suvremena istraživanja u ovoj istraživačkoj tradiciji. U okviru institucionalne paradigme, koja predstavlja usmjerenje dugoročnih medijskih efekata u području javnosti i političke sfere, obradit će se teorija o definiranju agende (agenda setting) uključujući teoriju uokvirivanja (framing) i priming-a, te spiralu šutnje.
Literatura:
  1. misao u komparativnoj perspektivi. Politička misao, Vol. 51 No. 1, 2014. str. 133-170. Peruško, Z., Vozab, D. (2016). Communication Field in Croatia: Toward a Comparative History of Communication Studies in Central and Eastern Europe. in Peter Simonson and David W. Park, eds., The International History of Communication Study, NY and London: Routledge. pp. 213-234. Gustavo Cardoso. From Mass to Networked Communication. u S. Papathanassopoulos, Media Perspectives for the 21st Century. 2011. Routledge. str. 117-137. Kunczik, M., Zipfel, A. (2006). Masovna komunikacija. str. 23-32. u Uvod u znanost o medijima i komunikologiju.;
  2. Dietram A. Scheufele + David Tewksbury (2007) Framing, Agenda Setting, and Priming: The Evolution of Three Media Effects Models. Journal of Communication 57 (2007) 9-20 Kunczik, M., Zipfel, A. (2006). Istraživanja o utjecaju medija (Postavljanje agende, spirala šutnje, jaz u znanju). str. 197-222. u Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Seminar: Picard, R.G. (2014) Public Opinion, Party Politics, Policy, and Immigration News in the United Kingdom, Reuters Institute for the Study of Journalism, Working paper Shehata, A., Stromback, J. (2013) Not (Yet) a New Era of Minimal Effects: A Study of Agenda Setting at the Aggregate and Individual Levels, The International Journal of Press/Politics 18(2) 234-255;
  3. David R. Roskos-Ewoldsen, Beverly Roskos-Ewodosen, Francesca Dillman Carpentier. 2009. Media priming: An Updated Synthesis. U Media Effects. Advances in Theory and Research. Edited by Jennings Bryant and Mary Beth Oliver. Routledge. Seminar: Tamir Sheafer. How to Evaluate It: The Role of Story-Evaluative Tone in Agenda Setting and Priming. Journal of Communication 57 (2007) 21-39 McGraw, K.M. (2003). Media Priming of Presidential and Group Evaluations. Political Communication.30(1): 23-40.;
  4. David Tewskbury + Dietram Sheufele, 2009. News Framing Theory And Research. U Media Effects. Advances in Theory and Research. Edited by Jennings Bryant and Mary Beth Oliver. Routledge. Seminar: Sharon Meraz and Zizi Papacharissi. 2013. Networked Gatekeeping and Networked Framing on #Egyp: DOI: 10.1177/1940161212474472 The International Journal of Press/Politics Michael Bruggemann. 2014. Between Frame Setting and Frame Sending: How Journalists Contribute to News Frames Communication Theory 24 (2014) 61-82;
  5. Morgan, M., Shanahan, J. Signorielli, N. (2009) "Growing up with television: cultivation processes". U Media Effects. Advances in Theory and Research. Edited by Jennings Bryant and Mary Beth Oliver. Routledge. Seminar: Iyengar, S., Hahn, K.S.(2009) Red Media, Blue Media: Evidence of Ideological Selectivity in Media Use, Journal of Communication 59, 19-39 Van Mierlo, J., Van den Bulck, J. (2007) Benchmarking the cultivation approach to video game effects: a comparison of the correlates of TV viewing and game play, Journal of Adolescence, 27, 97-111;
Preporučena literatura:
  1. Katz, Elihu (1987) "Communication research since Lazarsfeld." Public Opinion Quarterly, Vol 51, No. 4, part 2. pp. S25-S45. McQuail, Denis. (2005) "Introduction and Overview". U Communication Theory + Research. An EJC Anthology. Edited by Denis McQuail, Peter Golding Els de Bens. Sage. str. 1-13 Kunczik, M., Zipfel, A. (2006). Razvoj znanosti o medijima. str. 32-46. u Uvod u znanost o medijima i komunikologiju.;
  2. Routledge.;
  3. Donald G. McDonald Twentieth century media effects research , in J.D.H. Downing, D. McQuail, P. Schlesinger and Ellen Wartella (eds.) (2004) The Sage Handbook of Media Studies, pp. 183-200. Thousand Oaks: Sage.;
  4. Richar M. Perfloff, 2009. Mass media, social perception, and the third-person effect. U Media Effects. Advances in Theory and Research. Edited by Jennings Bryant and Mary Beth Oliver. Routledge. Seminar: Dong-Hee Shin and Jun Kyo Kim. 2011. Alcohol Product Placements and the Third-Person Effect. Television + New Media 12(5) 412-440 Brett Sherrick. 2016. The Effects of Media Effects: Third-Person Effects, the Influence of Presumed Media Influence, and Evaluations of Media Companies. Journalism + Mass Communication Quarterly 1-17;
  5. Elihu Katz, Jay Blumler, Michael Gurevitch. Uses and gratifications research . 2001, (samo poglavlje koje je na intranetu) Seminar: Čuvalo, A. (2016) Dailiness in the New Media Environment: Youth Media Practices and the Temporal Structure of Life-World, Medijska istraživanja, god. 22, br. 1, 65-86 Papacharisi, Z. (2011) Toward a new(er) sociability: uses, gratifications and social capital on Facebook, u S. Papathanassopoulos, Media Perspectives for the 21st Century. 2011. Routledge, str. 212-230;
1. semestar
Obavezni predmet - Redovni studij - Diplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Termini konzultacija:
Objavljeno: 15. 12. 2015. u 07:47
Antonija Čuvalo

Zbog iznenadne bolesti danas se otkazuje seminarska nastava i konzultacije kod A.Čuvalo (seminar III). Studenti koji su trebali danas održati prezentaciju će ju održati idući put. Za eventualne konzultacije u četvrtak ili petak se javite na mail antonija.cuvalo@gmail.com.

Popis obavijesti