Search Icon
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Teorije masovne komunikacije

Teorije masovne komunikacije


OSNOVNI PODACI

Šifra:

55553

ECTS:

7.0

Nositelji:

prof. dr. sc. Zrinjka Peruško

Izvođači:

prof. dr. sc. Zrinjka Peruško - Seminar
Filip Trbojević, mag. soc. - Seminar

Prijava ispita:


DETALJNE INFORMACIJE

1. KOMPONENTA

  • Predavanja 30
  • Seminar 30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

OPIS PREDMETA:

Cilj kolegija je pružiti sustavna znanja o okvirima i temeljima discipline masovne komunikacije/medijskih studija kao znanstvenog područja na sjecištu društvenih znanosti i humanistike, a čiji je predmet i danas javni, komunikacijski odnos medijske industrije, pojedinca i društva i njihovi međusobni utjecaji. Kolegij teži osposobiti studente da ovladaju različitim pristupima analizi masovnih i umreženih medija i medijske komunikacije te znanjima o najvažnijim istraživanjima koja su pridonijela razvoju discipline masovnih komunikacija i medijskih studija. Kolegij s tom svrhom prezentira četiri klasična teorijska/paradigmatska pristupa analizi (utjecaja) masovnih medija i masovne komunikacije: dominantnu (ili izvornu) paradigmu o ograničenim efektima; kritičku paradigmu ( mediji nam govore o čemu da ne mislimo ); institucionalnu paradigmu ( mediji nam govore što da mislimo ) i tehnološku/medijsku paradigmu ( mediji definiraju kako mislimo ) (Katz, 1987), te suvremenu paradigmu medijatizacije koja pitanje medijskog utjecaja proširuje u dva pravca (pristup medijske logike u institucionalnim prilagodbama, i pozicija medija u komunikativnoj konstrukciji društva) (Couldry i Hepp, 2013). Analiza dominante paradigme masovne komunikacije (razvijene pretežno u SAD-u) uključuje teoriju o dvo-stupanjskom tijeku masovnog komuniciranja i teoriju o upotrebi medija za zadovoljavanja potreba, difuziju inovacija, i teoriju kultivacije. U okviru institucionalne paradigme, obradit ćemo teoriju o definiranju agende uključujući teoriju uokvirivanja (framing i priming). U okviru kritičke paradigme obradit će se raspon (pretežno europskih) teorijskih pristupa kulturnih studija i političke ekonomije medija, kao i njihovih teorijskih korijena - Frankfurtske škole. U okviru tehnološke medijske paradigme studenti će upoznati radove teoretičara koji smatraju da je sam medij kao tehnologija i organizacija onaj koji oblikuje i društvenu organizaciju i komunikacijske procese, u odnosu na dijapazon medija do današnjih umreženih medija. Za razumijevanje teorija medijatizacije kolegij će obraditi oba navedena glavna pristupa/ konceputalizacije. Cilj je kolegija i da studenti upoznaju originalne radove najvažnijih teoretičara komunikacijskih/medijskih studija.
U 2017/18 akademskoj godini posebno ćemo se baviti pitanjem medijskih efekata, tj. teorija o tome kako mediji utječu na pojedince, društvene institucije, i društvo u cjelini. U okviru dominantne istraživačke i teorijske tradicije istraživanja medijskih efekata, obrađivat će se a) početna istraživanja koja kažu da su kratkoročni učinci medija ograničeni, moderirani selektivnošću publike i inter-personalnim odnosima (teorija o dvo-stupanjskom tijeku masovnog komuniciranja), b) kasniji razvoj ovog teorijskog usmjerenja kroz teoriju zadovoljavanja potreba (uses and gratifications) i c) razvoj varijable inter-personalnih odnosa kroz istraživanja difuzije inovacija, te u suvremenu inačicu koja se artikulira kao teorija mreža. U okviru dominantne paradigme usmjerit ćemo se na istraživanja utemeljitelja discipline masovne komunikacije: Lazarsfelda, Mertona, Katza, Herzogove, te na suvremena istraživanja u ovoj istraživačkoj tradiciji. U okviru institucionalne paradigme, koja predstavlja usmjerenje dugoročnih medijskih efekata u području javnosti i političke sfere, obradit će se teorija o definiranju agende (agenda setting) uključujući teoriju uokvirivanja (framing) i priming-a, te spiralu šutnje.

LITERATURA:

  1. misao u komparativnoj perspektivi. Politička misao, Vol. 51 No. 1, 2014. str. 133-170. Peruško, Z., Vozab, D. (2016). Communication Field in Croatia: Toward a Comparative History of Communication Studies in Central and Eastern Europe. in Peter Simonson and David W. Park, eds., The International History of Communication Study, NY and London: Routledge. pp. 213-234. Gustavo Cardoso. From Mass to Networked Communication. u S. Papathanassopoulos, Media Perspectives for the 21st Century. 2011. Routledge. str. 117-137. Kunczik, M., Zipfel, A. (2006). Masovna komunikacija. str. 23-32. u Uvod u znanost o medijima i komunikologiju.;
  2. Dietram A. Scheufele + David Tewksbury (2007) Framing, Agenda Setting, and Priming: The Evolution of Three Media Effects Models. Journal of Communication 57 (2007) 9-20 Kunczik, M., Zipfel, A. (2006). Istraživanja o utjecaju medija (Postavljanje agende, spirala šutnje, jaz u znanju). str. 197-222. u Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Seminar: Picard, R.G. (2014) Public Opinion, Party Politics, Policy, and Immigration News in the United Kingdom, Reuters Institute for the Study of Journalism, Working paper Shehata, A., Stromback, J. (2013) Not (Yet) a New Era of Minimal Effects: A Study of Agenda Setting at the Aggregate and Individual Levels, The International Journal of Press/Politics 18(2) 234-255;
  3. David R. Roskos-Ewoldsen, Beverly Roskos-Ewodosen, Francesca Dillman Carpentier. 2009. Media priming: An Updated Synthesis. U Media Effects. Advances in Theory and Research. Edited by Jennings Bryant and Mary Beth Oliver. Routledge. Seminar: Tamir Sheafer. How to Evaluate It: The Role of Story-Evaluative Tone in Agenda Setting and Priming. Journal of Communication 57 (2007) 21-39 McGraw, K.M. (2003). Media Priming of Presidential and Group Evaluations. Political Communication.30(1): 23-40.;
  4. David Tewskbury + Dietram Sheufele, 2009. News Framing Theory And Research. U Media Effects. Advances in Theory and Research. Edited by Jennings Bryant and Mary Beth Oliver. Routledge. Seminar: Sharon Meraz and Zizi Papacharissi. 2013. Networked Gatekeeping and Networked Framing on #Egyp: DOI: 10.1177/1940161212474472 The International Journal of Press/Politics Michael Bruggemann. 2014. Between Frame Setting and Frame Sending: How Journalists Contribute to News Frames Communication Theory 24 (2014) 61-82;
  5. Morgan, M., Shanahan, J. Signorielli, N. (2009) "Growing up with television: cultivation processes". U Media Effects. Advances in Theory and Research. Edited by Jennings Bryant and Mary Beth Oliver. Routledge. Seminar: Iyengar, S., Hahn, K.S.(2009) Red Media, Blue Media: Evidence of Ideological Selectivity in Media Use, Journal of Communication 59, 19-39 Van Mierlo, J., Van den Bulck, J. (2007) Benchmarking the cultivation approach to video game effects: a comparison of the correlates of TV viewing and game play, Journal of Adolescence, 27, 97-111;


NASTAVA

1. SEMESTAR

Obavezni predmet - Redovni studij - Sveučilišni diplomski studij Novinarstvo


TERMINI KONZULTACIJA

prof. dr. sc. Zrinjka Peruško:

Po dogovoru putem maila

On-line putem MS Teams aplikacije ili uživo na Fakultetu, uz prethodni dogovor


22.10.2020

Seminari na kolegiju TMK

Poštovane kolegice i kolege,

bilo je upita, pa samo da još malo razjasnimo ulogu seminarista i respondenata.

Seminaristi kroz seminarsku prezentaciju (u trajanju od 15 do 20 minuta) predstavljaju jedan rad iz rasporeda za taj dan i odgovaraju na pitanja respondenta i ostalih studenata.

Respondenti predaju tekst u kojem uspoređuju oba teksta koja su na rasporedu taj dan. Usporedba se piše u jednom sažetku duljine otprilike 2 kartice. Ne morate pisati u detalje (niti ne stignete), već jednostavno pišete na način da odgovorite na ova pitanja:

1) Na koje se teorije medijskih učinaka autori referiraju i koji su glavni pojmovi koje ističu? 2) Koja su glavna istraživačka pitanja ili hipoteze (ako su postavljene u člancima)? 3) Koji su glavni nalazi ili zaključci navedeni u oba članka? 4) Što ste novo naučili iz pročitanih radova? 5) Kritički se postavite prema pročitanim radovima (npr. donosi li članak korisna znanja, koriste li autori prikladan teorijski okvir, koriste li prikladne metode, jesu li dokazi koje prikazuju uvjerljivi…?).

Nadamo se da je jasnije,

Antonija i Dina

Popis obavijesti