Search Icon
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Povijest hrvatskih političkih ideja

Povijest hrvatskih političkih ideja


OSNOVNI PODACI

Šifra:

55515

ECTS:

5.0

Nositelji:

dr. sc. Tihomir Cipek , prof.

Izvođači:

dr. sc. Tihomir Cipek , prof. - Seminar

Prijava ispita:


DETALJNE INFORMACIJE

1. KOMPONENTA

  • Predavanja 30
  • Seminar 30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

OPIS PREDMETA:

Znanstvena disciplina povijesti nacionalnih političkih ideja ima tradicionalno istaknuto mjesto u nastavnim planovima sviju stud ija politologije u svijetu, ali se u njihovoj strukturi različito koncipira. U većini je slučajeva izdvojena iz nacion alne društv ene povijesti, sublimirajući u sebi ideje nacije, države, društ va, društ vene strukture i političkih sustava. Najno viji nastavni planovi i programi na studijima politologije u svijetu obrađuju političke teorije istaknutih naciona lnih političkih mislioca i utjecaj globalnih ideologija na nacio nalnu političku misao; npr. Političke ideje u Ujedinjenom Kraljevstvu, London School of Economics and Political Sciences, London; Povijest mađarske polit ičke misli, Sveučilište Eotvos Lorand, Budimpešta; Američke političke ideje, Indiana University, Bloomington.

Sadržajno kolegij obuhvaća početke političkih ideja u Hrvata, hrvatske nacionalno-integracijske ideologije, djelovanje globalnih idejnih sustava (liberalizam, konzervativizam, socijaldemokracija, politički katolicizam, boljševizam, fašizam) u hrvatskoj političkoj zbilji i njihov odraz u hrvatskoj političkoj misli. Pozornost se usmjeruje na ideju hrvatske države u hrvatskom narodnom preporodu, narodnjačkoj, pravaškoj i seljačkoj ideologiji, te način na koji su te ideologije promišljale ustrojstvo i strukturu hrvatskog društva.


Seminarska nastava obrađuje utjecaj "doba ekstrema" (Eric Hobsbawm) na razvoj hrvatskog nacionalnog identiteta, države i društva. Cilj seminara je prepoznati i naučiti ideološka i politička obilježja triju autoritarnih režima u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, kao i usvajanje kako su autoritarni politički sustavi utjecali na izgradnju hrvatskog nacionalnog identiteta između ideje jugoslavizma i independizma, te kako su utjecali kao i na politički, društveni i ekonomski razvoj u Hrvatskoj. Također, cilj je usvajanje složenost utjecaja povijesnog loma II. Svjetskog rata na hrvatski nacionalni identitet. Stavljajući naglasak na složenu strukturu kraljevske, te osobito socijalističke Jugoslavije, cilj seminara je potaći kod studenata prepoznavanje i razumijevanje složenog položaja Hrvatske i hrvatskog nacionalnog identiteta unutar dvaju Jugoslavija, kao i kritičko razumijevanje kako su kriza autoritarnog komunističkog političkog poretka, međunacionalne napetosti te međunarodne političke okolnosti uvjetovale nemogućnosti održanja Jugoslavije kao državne zajednice. Naposljetku, seminarska nastava na kolegiju osposobljava studente prepoznati utjecaj povijesnog naslijeđa na suvremene političke procese u Hrvatskoj, a osobito suvremene procese razvoja hrvatskog nacionalnog identiteta.

LITERATURA:

  1. Cipek, Tihomir; Nacija, diktatura, Europa,; Politička kultura, Zagreb (2015), str. 29-38, 73-104
  2. , Zagreb, 2006; Disput, Zagreb (2006), str. 15-46
  3. , Zagreb; Alinea, Zagreb (2007), str. 33-56
  4. Gross, Mirjana; Nacionalnointegracijske ideologije u Hrvata od kraja ilirizma do stvaranja Jugoslavije, u: ista (ur.), Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. stoljeća do početka 20. Stoljeća,; Sveučilišna naklada Liber (1981), str. 283-304
  5. Cipek, Tihomir; Ideja hrvatske države u političkoj misli Stjepana Radića; Alinea, Zagreb (2000), str. 32-102, 143-159
  6. Bartulin, Nevenko; Ideologija nacije i rase: ustaški režim i politika prema Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941-1945., ,; Radovi zavoda za hrvatsku povijest, god. 39 (2007), str. 209-241
  7. Sabrina P. Ramet (ur.); Nezavisna Država Hrvatska 1941-1945,; Alinea, Zagreb (2009), str. 21-28, 131-166
  8. Cipek, Tihomir; Spehnjak, Katarina; Disidenti, opozicija i otpor - Hrvatska i Jugoslavija 1945. - 1990.; Časopis za suvremenu povijest, 39, 2 (2007), str. 255-297
  9. Radelić, Zdenko; Hrvatska u Jugoslaviji: 1945. - 1991.: od zajedništva do razlaza; Školska knjiga, Zagreb (2006), str. 242-268
  10. Bilandžić, Dušan; Hrvatska moderna povijest; Golden Marketing, Zagreb (1999), str. 179-191
  11. Dunja Melčić; Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u univerzalno - historijskome kontekstu, u: Hans-Georg Fleck, Igor Graovac (ur.), Dijalog povjesničara/ istoričara 8,; Friedrich Naumann Stiftung (2004), str. 15-39


NASTAVA

5. SEMESTAR

Izborni NOV 3-1 - Redovni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo
Izborni NOV 3-1 - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo
Izborni pol 3-1 - Redovni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Politologija
Izborni pol 3-1 - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Politologija


7. SEMESTAR

Izborni pol 4-1 - Redovni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Politologija
Izborni pol 4-1 - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Politologija


TERMINI KONZULTACIJA

prof. dr. sc. Tihomir Cipek:

Ponedjeljkom u 20:30, na Fakultetu


12.01.2022

Herbert Kitschelt- tri tipa komunističkih diktatura

Herberta Kitschelt  razlikuje tri tipa komunističkih diktatura: totalitaran, nacionalno-prilagođen i patrimonijalni. Osnovni kriterij podjele je povijesno nasljeđe koje je odredilo brzinu i značajke modernizacijskih procesa. U državama koje su imale relativno uspješan tempo modernizacije te su izgradile djelotvoran birokratski aparat uspostavio se totalitarni model komunističke diktature (primjer Češka i DDR). U onima u kojima je modernizacija samo djelomično uspjela, a crkva je u javnom životu imala veliku ulogu, oblikovao se nacionalno prilagođen tip komunističkih diktatura (primjer Poljska, Mađarska, Hrvatska itd.). U državama koje su kasnile u modernizaciji razvio se patrimonijalni model komunističkih diktatura (primjer, Rusija, Ukrajina, Srbija itd.). 

https://www.cambridge.org/core/journals/government...

11/09/2013 · Indeed, three types of communist rule (that is, bureaucratic-authoritarian, national-accommodative and patrimonial (Kitschelt et al. 1999 )) were identified as influential factors in...

  • H. P. Kitschelt, Zdenka Mansfeldova, Radoslav Markowski and Gabor Toka, Post-Communist Party Systems, Competition, Representation, and Inter-Party Cooperation (Cambridge University Press, 1999)
Popis obavijesti