Search Icon
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Država i ustav

Država i ustav


OSNOVNI PODACI

Šifra:

55419

ECTS:

5.0

Nositelji:

prof. dr. sc. Hrvoje Špehar

Izvođači:

prof. dr. sc. Hrvoje Špehar - Seminar

Prijava ispita:


DETALJNE INFORMACIJE

1. KOMPONENTA

  • Predavanja 30
  • Seminar 30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

OPIS PREDMETA:

Kolegij se bavi sustavnim odnosom države i ustava, te njihovom transformacijom u procesima europeizacije i globalizacije. Kolegij želi obuhvatiti probleme pojmovnoga određenja i objašnjenja povijesnog razvoja države, moderne države kao političke forme, usporedbe moderne države s predmodernim političkim oblicima, različite načine legitimacije, načelo laičnosti / sekularnosti, odnose crkve i države, europeizacijski i globalizacijski učinak na suvremenu državu. Cilj nastave je da se studenti upoznaju s kompleksnim odnosom države i ustava, da upoznaju povijest ovoga odnosa i da kritički razlikuju specifičnosti moderne države. Upravo iz potrebe objašnjenja temeljnih pojmova kategorijalnog aparata studija države i ustava u političkoj znanosti, kolegij se ne bavi samo terminološkim, etimološkim i genetičkim određenjima subjekta istraživanja. Temeljna istraživačka namjera je usmjerena prema razumijevanjima koje pruža historijsko-institucionalistička paradigma, kao dio novoinstitucionalističkih pravaca u političkoj znanosti. Prema navedenim ciljevima, kolegij se želi baviti teorijskim pluralizmom koji postoji u istraživanjima države i ustava, kao posljedice višestrukosti odredbi javnopravnih institucija i njima inherentnih geneza pravnih sustava koji produciraju i/ili regeneriraju političke sustave (sustave vlasti/moći/odlučivanja/upravljanja...), te time omogućiti kritičke pristupe vrednovanjima različitih teorijskih pristupa u političkoj znanosti istraživanja države i ustava. Kolegij se, sukladno navedenom, ne može ograničiti samo na aktualne mogućnosti i ograničenja institucija kao što su država ili ustav, već se mora baviti višerazinskim problemima institucionalnih metamorfoza, kao uzroka i učinaka različitih pravno-političkih uređenja. Jednako tako, uz ontologiju, etimologiju i genezu institucija države i ustava, kolegij nastoji razmotriti (ograničene) mogućnosti normativne političke znanosti u ovom području, kao i deontologije institucija. Posljednji naglasak na deontologiji tiče se posebice suvremenih političkih sustava (primjerice europskog modela vladavine governance), ali se jednako odnosi i na adaptibilne procese u postojećim političkim sustavima, koji se uobičajeno definiraju u klasičnim institucionalnima kategorijama. Istraživački fokus je na povijesnim odnosima koji su generirali različite oblike političkih zajednica, modernu državu i različite druge oblike pravno-političkih institucija. Kolegij želi staviti poseban naglasak na odnose države i crkve tijekom različitih historijskih perioda i suvremenosti, kao i objasniti načelo laičnosti kao veoma važno načelo suvremenih političkih sustava. Načelo laičnosti, kao načelo pravno-političkog poretka, jedno je od temeljnih institucionalnih polazišta u institucionalnoj metamorfozi moderne države. Definirano u dugom historijskom procesu institucionalnih metamorfoza političkih sustava, doživjelo je svoju etimološku i političku upotrebu u okviru moderne države (Francuska krajem 19. st.) i proširilo se u gotovo sve suvremene političke sustave, gdje je provedeno uz određene modifikacije (usp. H. Pena-Ruiz). Da bi se razumijevao historijsko-institucionalni proces stvaranja i oblikovanja suvremenih oblika država (kreiranih i/ili uspostavljenih putem pisanih/nepisanih ustava), važno se osloniti na premise iz različitih filozofijsko-teoloških kritičkih osvrta na probleme svetog/svjetovnog (sakralnog/sekularnog) i uspostavljanja različitih demarkacijskih linija u područjima odnosa institucija koje se zasnivaju na egalitarnim odnosima i onih koje se uspostavljaju na različitim komunitarnim osnovama. S tim u vezi, kolegij će se dijelom osvrnuti i na probleme odnosa multikulturnog (multikulturalizma) i egalitarnog (egalitarizma), kao posebnih vrsta političkih ideologema, oko kojih su se svrstale danas dominantne i propulzivne društvene teorije.

LITERATURA:

  1. Josef ISENSEE, Država, ustav, demokracija. Zagreb: Politička kultura, 2004., str. 13-95. (82 str.);
  2. Šefko KURTOVIĆ, Opća povijest prava i države, Zagreb, 2005., prva i druga knjiga (izabrani dijelovi);
  3. Smiljko SOKOL i Branko SMERDEL, Ustavno pravo. Zagreb: Informator, 2009., str. 11-30, 47-74, 101-113, 161-172, 209-232. (92 str.);


NASTAVA

1. SEMESTAR

Izborni NOV 1-1 - Redovni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo
Izborni NOV 1-1 - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo
Izborni pol 1-1 - Redovni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Politologija
Izborni pol 1-1 - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Politologija


3. SEMESTAR

Izborni NOV 2-1 - Redovni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo
Izborni NOV 2-1 - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo
Temeljni opći NOV 2-1 - Redovni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo
Temeljni opći NOV 2-1 - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo
Izborni pol 2-1 - Redovni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Politologija
Izborni pol 2-1 - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Politologija


TERMINI KONZULTACIJA

prof. dr. sc. Hrvoje Špehar:

Po dogovoru putem maila


21.01.2019

Rezultati kolokvija, od 17. siječnja 2019.

00152366677

47

 

00152392947

44

 

366982

48

 

0015239936

45

 

26011998

46

 

0015234485

21

 

00152375207

49

 

001523432

 

43

0910

48

 

00152343684

41

 

00152375363

44

 

0015236864

39

 

0015237029

40

 

14061998

46

 

0015231116

36

 

001523638

46

 

40877365530

40

 

Popis obavijesti