Teorija države

Šifra:

131736

ECTS:

5.0

Nositelji:

izv. prof. dr. sc. Luka Ribarević

Izvođači:

izv. prof. dr. sc. Luka Ribarević - Seminar

Prijava ispita:

Studomat

1. KOMPONENTA

• Predavanja 30
• Seminar 30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

OPIS PREDMETA:

(Opća) teorija države tradicionalna je disciplina političke teorije, koja se od početka XIX. stoljeća razvijala kao političkofilozofijska teorija države (od Hegela do Bosanqueta) i kao pravnopolitička (opća) teorija države ili nauk o državi (od Jellineka, preko Carre de Malberga, do Kelsena). Osamostaljenjem političke znanosti spram filozofije i prava, činilo se da je teorija države postala ili posve anakronom ili da se pak mora suziti na puki heuristički uvod u ustavno pravo. Postoji cijela tradicija teorijskog rastakanja pojma država u pluralističkim i sistemskim orijentacijama u modernoj i suvremenoj političkoj znanosti (O. von Gierke, Bentley, Laski, D. Truman, D. Easton, G.A. Almond, N. Poulantzas, M. Foucault). Cilj nastave je upoznati studente s osnovnim pojmovima teorije države čija je obnova započeta u drugoj polovini XX. stoljeća. Sustavnu rekonstrukciju cijelog sklopa temeljnih pojmova teorije države (moć, vlast, autoritet) poduzeo je A. Passerin dEntreves, u svome kapitalnom djelu Nauk o državi (1963.). Povijesnu dimenziju nastanka države kao pravnopolitičkog programa klasičnoga političkog prava, potom je istražila B. Barret-Kriegel, u knjizi Država i robovi (1979/1989). Pojmovno polje teorije države dalje je razvijeno Toselovim dijakronijskim razlikovanjem oblika pravne države: suverene (apsolutističke), liberalne (ustavne) i socijalne države. Završnu etapu u istraživanju i razumijevanju države tvore povijesna i teorijska istraživanja Q. Skinnera (1997, 2003), u kojima nalazimo metodički odlučujući uvid da je država izum moderne, nov tip dvostruko apstraktne političke vlasti. Kolegij će studentima ponuditi i temeljne uvide o naravi totalitarizma kao izravnog napada na državu shvaćenu u smislu modernog političkopravnog projekta trajne pacifikacije socijalnog polja posredstvom preobrazbe moći u vlast putem prava. Naglasak će biti stavljen na ključne teorijske doprinose razumijevanju totalitarizma F. Neumanna (1942/1944), H. Arendt (1951) i C. Leforta (1981/1986).

LITERATURA:

1. Arendt, Hannah, 1996: Totalitarizam, Politička kultura, Zagreb.;
2. Lalović, Dragutin, 2008: Države na kušnji, NCZH/Disput: 27-74.;
3. Neumann, Franz, 1992: Demokratska i autoritarna država, Naprijed, Zagreb: 25-122, 195-226.;
4. Skinner, Quentin, 2002: From the state of princes to the person of the state, u: Skinner, Quentin, Visions of Politics, Vol. II, Cambridge University Press, Cambridge: 368-413.;

6. SEMESTAR

Izborni NOV 3-2 - Redovni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo
Izborni NOV 3-2 - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo
Izborni pol 3-2 - Redovni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Politologija
Izborni pol 3-2 - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Politologija

8. SEMESTAR

Izborni pol 4-2 - Redovni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Politologija
Izborni pol 4-2 - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Politologija

izv. prof. dr. sc. Luka Ribarević:

Srijedom u 11:45 sati, na Fakultetu, uz prethodnu najavu mailom