Search Icon
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Suvremene teorije društvenog razvoja

Suvremene teorije društvenog razvoja


OSNOVNI PODACI

Šifra:

55544

ECTS:

5.0

Nositelji:

dr. sc. Nenad Zakošek , prof.

Izvođači:

dr. sc. Nenad Zakošek , prof. - Seminar

Prijava ispita:


DETALJNE INFORMACIJE

1. KOMPONENTA

  • Predavanja 30
  • Seminar 30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

OPIS PREDMETA:

Suvremene teorije društvenog razvoja integriraju različite teorijske škole, od marksizma i durkheimovskog funkcionalizma do weberovske komparativne sociologije, nastojeći ponuditi sveobuhvatnu teoriju modernog društva. U kolegiju se obrađuju teorije razvoja modernog društva četiriju paradigmatskih sociologa: Talcotta Parsonsa, Norberta Eliasa, Anthonyja Giddensa i Manuela Castellsa. Parsons, dugogodišnji profesor Harvardskog sveučilišta, jedan je od najznačajnijih sociologa druge polovice 20. stoljeća, utemeljitelj stukturno-funkcionalističke teorije društvenog sustava i jedan od tvoraca američke sociološke teorije modernizacije. U kolegiju se obrađuje njegova teorija socijalne evolucije, izložena u studijama Societies: Evolutionary and Comparative Perspectives i The System of Modern Societies, koja je polazište njegove interpretacije nastanka i razvoja modernog društva.
Norbert Elias njemačko-židovski je sociolog koji je utemeljio teoriju o procesu civilizacije. Ta se teorija zasniva na primjeni kategorija Freudove psihoanalize, osobito na njegovoj tezi o "nelagodi u kulturi" kao posljedici potiskivanja i kontrole nagona, te na originalnim uvidima o svezi nastanka monopola sile u modernoj državi s promjenom ponašanja u višim društvenim slojevima.
Britanski sociolog Anthony Giddens, profesor emeritus na London School of Economics, integrira Marxovu i Weberovu teoriju te ih koristi u svojoj teoriji refleksivne modernizacije, koju je razradio zajedno s njemačkim sociologom Ulrichom Beckom. U kolegiju se obrađuje njegova studija Consequences of Modernity iz 1990. godine, koja mu je poslužila kao polazište za niz radova o globalizaciji, transformaciji individualnog identiteta i političkom programu ljevice.
Manuel Castells, katalonski sociolog i dugogodišnji profesor Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyu (1979.-2001.), odnosno na Annenberg School for Communication na Sveučilištu Južne Kalifornije u Los Angelesu (nakon 2003.), autor je fundamentalne trotomne sociološke studije o informacijskom društvu The Information Age: Economy, Society and Culture. Na kolegiju se obrađuje posljednji svezak Castellsova djela, koji se bavi diferenciranjem i uspostavom novoga svjetskog socioekonomskog i političkog poretka nakon kraja Hladnog rata.

LITERATURA:

  1. Parsons, Talcott; Društva; August Cesarec, Zagreb (1991), str. 15-45, 181-290
  2. Elias, Norbert; O procesu civilizacije; Izdanja Antibarbarus, Zagreb (1996), str. 267-538
  3. Giddens, Anthony; Posledice modernosti; Filip Višnjić, Beograd (1998)
  4. Castells, Manuel; Informacijsko doba. Kraj tisućljeća; Golden marketing, Zagreb (2003), str. 17-332


NASTAVA

2. SEMESTAR

Temeljni opći NOV 1-2 - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo


TERMINI KONZULTACIJA

prof. dr. sc. Nenad Zakošek:

Ponedjeljkom od 11:45 do 12:15, na Fakultetu, Lounge


28.04.2020

Odgovor na upit o pisanju eseja

Dobio sam sljedeći upit o načinu pisanja eseja bez citiranja i parafraza, pa objavljujem odgovor.

Upit glasi:

"Možete li pobliže objasniti pisanje slobodnim stilom, bez citiranja i navođenja referenci? Napisali ste da to ne možemo koristiti, ali i da ne smijemo plagirati. Zar nije citiranje i navođenje referenci jedina zaštita protiv plagiranja? To vjerojatno znači da ne možemo ni parafrazirati ni sažimati. Pošto su nam jedini izvori knjige i prezentacije i pošto nemamo prethodnog znanja o temi, ne znam kako to napisati svojim riječima, iz glave. Mnogi su pitali za ovo i nije im jasno pa bi bilo odlično kad biste objasnili više."

 

Odgovor:

Razumijem da na početnim godinama studija imate problema sa samostalnim pisanjem eseja. Postupak je vrlo jednostavan: u pripremi pisanja eseja pročitate sve što je važno, prije svega zadani tekst ispitne literature. Onda zatvorite sve knjige i prezentacije i pokušate iz glave sastaviti esej. Prije toga si možete napraviti skicu teksta u obliku natuknica koje u eseju trebate razraditi. Ako negdje zapnete, ponovno pročitate dijelove literature, zatvorite knjigu, i slobodno formulirate tekst.

Pretpostavljam da ste, možda već iz srednje škole, navikli pisati seminarske radove i sastavke u kojima "parafrazirate" neki originalni tekst, a zapravo se to svodi na prepisivanje uz ispuštanje poneke riječi. Dakle upravo se to ne treba i ne smije raditi. Morate biti u stanju odgovoriti na neko pitanje svojim riječima nakon pročitane literature. Ne želim da se eseji svode na kolaž isječaka originalnog teksta ispitne literature. Naravno da slobodno formuliranje eseja treba vježbati, pa evo sad imate priliku za vježbu. Sastavak od 800 do 1200 riječi je sastavak duljine 3 do 5 stranica (u Wordu, TNR font, veličina 12, prored 1,5), to ne bi trebalo biti preteško za samostalno napisani sastavak kao odgovor na zadano pitanje. Konačno, na isti način trebate napisati komentar filma, ni tamo nemate što "parafrazirati" ni citirati.

 

Prod. dr. sc. Nenad Zakošek

Popis obavijesti