ispitna pitanja i upute

Sociologija medija

OSNOVNI PODACI

Šifra:

169488

ECTS:

7.0

Nositelji:

dr. sc. Zrinjka Peruško , prof.

Izvođači:

dr. sc. Zrinjka Peruško , prof. - Seminar

Prijava ispita:

Studomat

DETALJNE INFORMACIJE

1. KOMPONENTA

Predavanja 30
Seminar 30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

OPIS PREDMETA:

Nakon početnog utemeljenja znanstvenog polja komunikacijskih studija u američkoj sociologiji početkom 20. stoljeća, posljednjih godina prepoznaje se revival socioloških pristupa u analizi medijskih institucija, industrija, novinarske profesije, medijskih publika, te u pitanjima klase, rase ili roda (Waisbord, 2014). Među važnim pristupima sociologije medija prepoznaje se i (pretežno europska) teorija medijatizacije kao teorijski i empirijski okvir za razumijevanje društvenog i kulturnog djelovanja medija u doba visoke moderne. Kolegij će analizirati promjene koje današnja matrica digitalnih i tradicionalnih medija unosi u suvremenu kulturu i društvo (Couldry, 2012). U kolegiju ćemo analizirati strukturne promjene u društvu i komunikaciji koje su povezane s neprimjetno uspostavljanom novom ulogom i mjestom medija i njihovim suvremenim transformacijama koje su vidljive na različitim društvenim razinama i u različitim društvenim poljima i praksama, uključujući i medije kao instituciju, publike medija, te novinarsku profesiju, i kroz povezane pojmove medijatizacije, ekologije medija, medijske logike, medijskog polja, u radovima ključnih teoretičara (Benson, Bourdieu , Couldry, Curran, Esser, Hepp, Hjarvard, Lundby, Schultz, Stromback, Schudson, Waisbord). Također ćemo upoznati nove teorijske pristupe koji primjenjuju sociološku teoriju strukturacije (Giddens) i teoriju polja i habitusa (Bourdieu) u premošćivanju jaza između strukture i agensa u analizi nastanka i promjena u medijskom društvu, uz primjere iz komparativnih istraživanja odnosa medijskih sustava i medijskih praksi publika, te medijskih sustava i novinarskih praksi. Istražit će se primjeri medijatizacije u politici, popularnoj kulturi, sportu, religiji i obrazovanju.

LITERATURA:

Waisbord, Silvio (ed.). 2014. Media Sociology: A Reappraisal Cambridge: Polity Press. (odabrana poglavlja, oko 150 str.);
Curran, James. 2010. Media and society, London: Bloomsbury. (odabrana poglavlja, oko 50 str.);
Benson, Rodney and Erik Neveu (eds.). 2005. Bourdieu and the Journalistic Field. Cambridge, Malden: Polity Press. (odabrana poglavlja, oko 70 str.);
Lundby, Knut. Ed. 2014. Mediatization of Communication. Handbooks of Communication Science. Berlin/Boston: de Gruyter Mouton. (odabrana poglavlja: str 3-39 Lundby; 109-130 Averbeck-Lietz; 131-162 Krotz; 175-198 Bolin, 199-226 Hjarvard; 227-149 Couldry; 249-272 Hepp and Hasebrink; 273-297 Jansson; 323 - 348 Madianou; 375-405 Stromback + Esser; 483-504 Fornas; 525-546 Frandsen; 547-570 Lovheim; 595-617 Rawolle + Lingard).;

NASTAVA

2. SEMESTAR

Usmjerenje Istraživanje medija i komunikacije DN 2. semestar - Redovni studij - Sveučilišni diplomski studij Novinarstvo
Izborni predmet SPD 2. semestar - Redovni studij - Sveučilišni diplomski studij Politologija

TERMINI KONZULTACIJA

prof. dr. sc. Zrinjka Peruško:

Po dogovoru putem maila

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet političkih znanosti

Diplomski studij novinarstva

Sociologija medija

Prof. dr. Zrinjka Peruško

zrinjka.perusko@gmail.com

Upute za izradu pismenog ispita koji se piše kod kuće

BODOVI: DO 50 BODOVA (OD UKUPNIH 100 NA KOLEGIJU)

ROKOVI: Radovi se predaju na datum oglašenih rokova, u moj pretinac na porti

Esej trebaju biti duljine od 18.000-20.000 znakova (1800 znakova je jedna autorska kartica), a predstavlja analitički osvrt na temelju obavezne literature na kolegiju, koja se po potrebi može dopuniti drugim znanstvenimčlancima ili knjigama. Studenti biraju jednu od dvije teme:

Medijacija i medijatizacija: sličnosti i razlike pojmova, znanstvenih pristupa i njihovih značenja u disciplini medijskih i komunikacijskih studija

(ovo je teorijska tema, treba pokazati da je savladana obavezna ispitna literatura na kolegiju; dodatnu literaturu molim ne koristiti za ovu temu)

Mediji i društvena promjena: teorijski model J. Meyrowitza transponiran na današnje vrijeme

(u ovoj temi treba identificirati ključne aspekte Meyrowitzove teorije iz knjige No sense of place, i primijeniti ih na analizu suvremenog odnosa medija i društva; u ovoj temi možete (ali ne morate) koristiti i dodatnu literaturu za argumentiranje svojih teza, na primjer neka provedena istraživanja pokazuju neki od aspekata promjena itd.)

Tekst treba biti kompjutorski ispisan, s 1,5 proredom, standardni font 12. Sva korištena literatura (sva, znači i rječnici, leksikoni, ili internetski izvori – Wikipedija je zabranjena) treba biti navedena na kraju eseja, u standardnom formatu znanstvenog časopisa u društvenim znanostima (na primjer Revija za sociologiju, ili Politička misao - pogledati u Upute autorima na zadnjim unutarnjim koricama), poredana po abacednom redu. Sva korištena literatura mora biti na ispravan način referirana u tekstu. Za neadekvatno citiranje i navođenje literature, i u popisu na kraju, ocjena će biti umanjena.

Uz Biblioteku Fakulteta političkih znanosti, preporučam upotrebu full text baza podataka znanstvenih časopisa koje su dostupne na FPZG.

Citiranje izvora unutar teksta (koji su obavezno navedeni na kraju u literaturi) treba se voditi sljedećim modelom:

Prezime (godina)- kad se općenito pozivana nečiji rad, bez direktnog prepisivanja citata iz njegovog djela ili direktnog prepričavanja manjih pasusa

Prezime (godina: stranica)- kad se nečije riječi direktnonavode tj. citiraju iz izvora - obavezno u "navodnim znakovima"

Prezime (godina: stranica-stranica)- kad se nešto prepričavasvojim riječima, bez navodnih znakova a korisno je čitatelja uputiti na stranice na kojima je to opisano u izvoru.

Prezime (godina, prema: Prezime godina: stranica) - kad se navodi izvor koji je citiran u radu drugog autora. U literaturi na kraju rada navodi se samo rad koji ste pročitali, a puna atribucija rada koji citirate prema drugom autoru možebiti dana u fusnoti.

Esej mora biti originalan rad svakog studenta. Svi preuzeti dijelovi ili spoznaje moraju u tekstu biti jasno atribuirani njihovom originalnom izvoru. Svako kršenje etičkog kodeksa o akademskom pisanju bit će sankcionirano.

Esej treba biti predan bez tipografskih pogrešaka i ostalih nejasnoća koje umanjuju ocjenu. Stranice eseja trebaju biti numerirane, a prva stranica treba sadržavati ime studenta, predmet koji polaže i ime nastavnika, naslov rada i odabranu temu, te datum predaje. Rukom pisane eseje i eseje poslane e-mailom neću primiti.

Savjet za pisanje: svaki dio rada služi isključivo tome da potkrijepi vašu glavnu tvrdnju, a svaka iduća rečenica treba se logično nadovezivati na prethodnu. Kad budete čitali konačni tekst prije predaje, on treba lijepo teći; ponekad će trebati dodati još pokoju poveznu rečenicu između paragrafa. Obično je pravilo da se novi odjeljak, nakon podnaslova, započinje novom temom/idejom, tj. nije se potrebno osvrtati u tekstu na ono što ste već napisali.

Savjeti za pisanje eseja mogu se naći i na internetu (google search) pod naslovom «Basic Guide to Essay Writing», «Some General Advice on Academic Essay-Writing», «Essay Writing Made Easy».

Za sva pitanja mi se javite mailom, ili zatražite konzultacije – nakon završetka nastave konzultacije su po dogovoru.