Od sredine 20. stoljeća žene i rod sve učestalije postaju relevantno istraživačko pitanje, a feminizam se izborio za rang jednog od pristupa u političkoj znanosti. Proliferacija feminističkopolitoloških istraživanja (empirijskih i normativnih) ogleda se u osnivanju velikog broja sveučilišnih ženskih/rodnih studija, osnivanju časopisa i biblioteka, održavanju konferencija itd. Istovremeno, istraživanja roda prisutna su u svim poddisciplinama političke znanosti. Glavni cilj kolegija jest rasvijetliti ključne teorijske rasprave i istraživačke pothvate feminističke političke znanosti kao i njene glavne preokupacije i doprinose.
Kolegij je podijeljen na dvije distinktivne cjeline. U prvom se dijelu istražuje razvoj feminizma kao pokreta i teorije te načine na koji je utjecao na stvarne političke promjene kao i načine na koji je izazvao ustaljene koncepte političke znanosti. Feminizam pritom nije ostao samo na kritici postojećeg već je internim razvojem generirao i vlastite metode istraživanja, nametnuo određena pitanja kao istraživački (i politički) bitna te kreirao nove koncepte - poput distinkcije privatno/javno, razgraničenje spol/rod, patrijarhat, reproduktivni rad, intersekcionalnost itd.
Nakon općeg i povijesnog pregleda u drugom dijelu kolegija pristupa se razmatranju ključnih političkih fenomena odnosno politoloških predmeta istraživanja iz rodne perspektive. Navedeni su odabrani s obzirom na njihov značaj, kako za politologiju, tako i za feminističku politologiju. Upravo su ovi koncepti fokus iznimnog broja radova i istraživanja koja u posljednjim desetljećima sve više postaju komparativna u naravi. Dapače, može se ustvrditi kako je feministička empirijska politologija doživjela svoj komparativni zaokret. Stoga će primarni fokus razmatranja ovih pitanja biti komparativan - iako usporedba s hrvatskim prilikama i hrvatskim političkim sustavom neće biti isključena.
Sve nastavne jedinice popraćene su seminarskim susretima koji služe kao mjesta diskusije, studentskog angažmana i produbljivanja i proširivanja uvida stečenih na predavanju. Studentima/cama će na raspolaganju biti najutjecajniji i/ili najrecentniji tekstovi iz područja roda i politike, a kako bi se potakla refleksija o globalnom problemu rodne nejednakosti.
Kao specifični ciljevi kolegija stoga se mogu navesti:
1) pružiti uvid o feminizmu kao teoriji, pokretu i pristupu u znanosti,
2) prikazati feminističku kritiku politološke znanosti,
3) objasniti feminističke politološke koncepte i političke prakse,
4) proširiti i produbiti znanje o institucijama, procesima i javnim politikama prikazujući kako ih vrednuje feminizam,
5) prenijeti rezultate ključnih suvremenih rodnih istraživanja,
6) potaknuti primjenu orodnjene perspektive na praktična politička pitanja,
7) omogućiti usvajanje kritičkog pristupa političkoj analizi.
Pristupačnost
