Dodatni bodovi na kolegiju: pristupite predavanju u četvrtak 5.5. o 'Ekonomiji pažnje i dezinfirmacijama'

Mediji i javnost

OSNOVNI PODACI

DETALJNE INFORMACIJE

1. KOMPONENTA

Predavanja 30
Seminar 30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

OPIS PREDMETA:

Ciljevi ovog predmeta su višestruki. Kao prvo, cilj ovog predmeta je upoznati studente s različitim koncepcijama i određenjima pojma javnost, kao jednim od temeljnih koncepata u suvremenim politološkim i medijskim teorijama i istraživanjima. Kao drugo, cilj je ovog predmeta upoznati studente s ključnim, nerijetko međusobno sukobljenim, autorima koji su se bavili određenjem pojma javnost (npr. Lippmann, Dewey, Habermas). Kao treće, studenti će se na ovom predmetu upoznati s idejom javnog mnijenja te različitima određenjima i pristupima tome pojmu. Isto tako, na kolegiju će biti govora o istraživanjima javnog mnijenja nekad i danas. Kao četvrto, cilj ovog kolegija je upoznati studenti s ključnim temama koje se javljaju tamo gdje se mediji i javnost sreću. Kao peto, studenti će se upoznati s teorijama i istraživanjima koja govore o tome kako mediji oblikuju javno mnijenje te kakvo je uopće razumijevanje uloge medija u kontekstu teorija javnosti i kreiranja javnog mnijenja. Na kraju, studenti će naučiti kako je razvoj on-line medija utjecao na ideju javnosti, koncept javne sfere te kakav je odnos javnog mnijenja i odnosa s javnošću.

LITERATURA:

(E);
l;
Majerson, Džordž (George Mayerson) (2003) Hajdeger, Habermas i mobilni telefoni, Esotheria;
Alinea. (I. dio, II. dio, 1. poglavlje);
. Naprijed: Zagreb. (poglavlja 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 15., 16., 17.);
Kunczik, M. i Zipfel, A. (2006) Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. (V. dio, poglavlja 1., 2., 6. i 7. i (Cijela je knjiga dostupna na stranicama Friedrich Ebert Stiftunga http://www.fes.hr/index-6.html);

NASTAVA

2. SEMESTAR

Obavezni predmet - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo

TERMINI KONZULTACIJA

Drage kolegice i kolege, u četvrtak ćete imati priliku uključiti se na jako zanimljivo predavanje putem ZOOM platforme i time ostvariti dodatnu pogodnost na kolegiju Mediji i javnost (ako vam ocjena bude između, ako bude trebao jedan bod za višu ocjenu, itd). Potvrdu o uključenju šaljete na mail: marija.volarevic@fpzg.hr, a niže u obavijesti možete pročitati više o predavanju i predavačima, kao i pristupiti samom predavanju putem direktne poveznice:

Predavanje danskog filozofa Vincenta F. Hendricksa i danske vojne analitičarke Jeanette Serritzlev o ekonomiji pažnje i dezinformacijama na društvenim mrežama

U sklopu 5. Dana medijske pismenosti, Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji s Veleposlanstvom Kraljevine Danske organiziraju online događaj posvećen temi dezinformacija, koji će se održati u četvrtak, 5. svibnja 2022. u 11 sati.

Na predavanje se može uključiti preko sljedeće poveznice:

https://us06web.zoom.us/j/88488013069

Danski filozof Vincent F. Hendricks održat će predavanje pod naslovom “Ekonomija pažnje i lažne vijesti”:

Vincent F. Hendricks je nagrađivani profesor formalne filozofije na Sveučilištu u Kopenhagenu. Direktor je Centra za informacije i istraživanje mjehurića (Center for Information and Bubble Studies - CIBS) koji financira Zaklada Carlsberg. Hendricks je autor više knjiga o logici, metodologiji, formalnoj epistemologiji, ekonomiji pažnje, teoriji informacija i studijama mjehurića. Dvije knjige vezane za temu dezinformacija mogu se besplatno preuzeti u elektroničkom formatu: Reality Lost: Markets of Attention, Misinformation and Manipulation iz 2019. iInfostorms: Why do we ‘like’? Explaining individual behavior on the social net iz 2016.

Nedavno je objavio knjigu „The Ministry of Truth: BigTech’s Influence on Facts, Feelings and Fictions“ (Springer Nature 2022).

Danska vojna analitičarka Jeanette Serritzlev nakon toga će održati predavanje o dezinformacijama na društvenim mrežama:

Jeanette Serritzlev je vojna analitičarka na Kraljevskom danskom fakultetu za obranu, specijalizirana za informacijski rat. Magistrirala je komunikacije na Sveučilištu u Kopenhagenu i vojne studije na Kraljevskom danskom obrambenom fakultetu.

U 21. stoljeću vrijednost ne predstavljaju mikročipovi, vjetrenjače ili solarni paneli, već pažnja čovječanstva. Već davne 1971., američki profesor psihologije i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1978., Herbert Simon prorekao je što će postati najveće bogatstvo i najvrjedniji resurs u informacijskom dobu: “U svijetu bogatom informacijama, bogatstvo informacija znači nedostatak nečega drugog: oskudica onoga što informacije konzumiraju. Ono što informacije konzumiraju prilično je očito: one konzumiraju pažnju svojih primatelja”.

Pažnja je oskudan i vrijedan kognitivni resurs - ali i potencijalno visoko profitabilna imovina. Uvid Herberta Simona osnova je na kojoj je skovan pojam “ekonomija pažnje”. Na informacijskom tržištu kojim vlada ekonomija pažnje postoji tržište drugorazrednih informacijskih proizvoda koji dobivaju mnogo pažnje, a ne moraju nužno biti istiniti – cvjetajuće tržište lažnih vijesti.

Dezinformacije i misinformacije (pogrešne informacije) nisu novost, ali su društvene mreže učinile da se distribuiraju brže i lakše dopru do šire publike nego ikad prije. Svijest o dezinformacijama i misinformacijama stoga nije od značaja samo za medijske profesionalce ili znanstvenike, već i za sve građane. U ovom predavanju ispitat ćemo dezinformacije i misinformacije iz danske perspektive, prvenstveno u vezi s ratom u Ukrajini.