"Građansko društvo" je pojam koji se danas rabi uglavnom kao istoznačan sa "civilnim društvom" i označava od države načelno nezavisan prostor individualnog i organiziranog djelovanja građana. Ovo je značenje međutim relativno novo, uzme li se u obzir duga povijest pojma u zapadnoj tradiciji. Njezino je porijeklo u antičkom političkom mišljenju, koje "građansko društvo" shvaća kao političko društvo (ili političku zajednicu), razlikujući ga od "kućanstva" kao "prirodnog društva", koje je prostor materijalne reprodukcije života putem rada. Značenje pojma u osnovi je nepromijenjeno i u ranoj moderni, posebice u modernoj prirodno-pravnoj teoriji, usprkos njezinom nastojanju da raskine s antičkom i srednjovjekovnom tradicijom. Od Hobbesa, preko Lockea i Rousseaua do Kanta "građansko društvo" je "commonwealth", "civitas", "res publica", ili sve češće - "država". Kao u pravu utemeljena zajednica slobodnih i jednakih građana, ono je suprotstavljeno "prirodnom stanju", koje karakterizira međusobna nejednakost pojedinaca, stalna prijetnja nasiljem i ovisnost od samovolje drugih. Odlučujući korak prema novom značenju pojma zbiva se u škotskoj moralnoj filozofiji i, posebice, klasičnoj političkoj ekonomiji, koja u izravnoj polemici s modernim prirodnim pravom, građansko društvo shvaća kao sferu radom i privatnim interesom posredovane tržišne međuovisnosti pojedinaca, nazivajući ga zbog toga "građanskim ili trgovinskim društvom". Izravno se oslanjajući na uvide klasične političke ekonomije, transformaciju pojma u moderni dovršava Hegel, samosvjesnim razlikovanjem građanskog društva kao sfere ekonomske i privatno-pravne međuovisnosti pojedinaca od političke države, kao sfere istinskog, političkog zajedništva.
Cilj je predmeta prikazati povijest pojma "građansko društvo" u tradiciji zapadnog političkog mišljenja, s naglaskom na četiri referentna okvira njegova značenja: 1) antika ("građansko društvo" kao politička zajednica nasuprot "prirodnom društvu"); 2) moderno prirodno pravo (promjena u referentnom okviru i bitni kontinuitet u značenju pojma); 3) škotska moralna filozofija i klasična politička ekonomija ("građansko ili trgovinsko društvo" i uspostavljanje pojmovnog para "društvo-država"); 4) Hegelovo razdvajanje "građanskog društva" i "političke države" te Marxova kritika "građanskog društva" i njegove odvojenosti od države.