Pristupačnost
Velik interes studenata u raspravi s predsjedničkim kandidatkinjama o ovlastima predsjednika, pobačaju, umjetnoj inteligenciji
AUTORICE: Laura Puklin i Ira Sorić
O dezinformacija, medijima, ovlastima predsjednika, pravu na pobačaj… Sve su to teme o kojima su žustro na Fakultetu političkih znanosti sveučilišta u Zagrebu jutros raspravljale predsjedničke kandidatkinje Marija Selak Raspudić i Ivana Kekin. One su, naime, bile sudionice na debati koju su, u okviru projekta FaktaPolitika, organizirali GONG i Fakultet političkih znanosti (FPZG) te njegov diplomatski klub, a sve s ciljem kako bi studenti i studentice dobili što više informacija te kako bi u konačnici mogli donijeti informiranu odluku na predstojećim predsjedničkim izborima.
Problem dezinformacija
S obzirom na to da su manipulacije i dezinformacije često sredstvo pridobivanja podrške u politici, a da se upravo na FPZG-u provodi fact checking projekt FaktaPolitika koji pomaže u otkrivanju lažnih vijesti, to je bila jedna od ključnih tema debate, koju je moderirao novinar Dragan Nikolić. Obje kandidatkinje za predsjednicu Republike Hrvatske otkrile su kako su u svom radu bile izložene dezinformacijskim kampanjama.
„Upravo je MOŽEMO prije par dana objavio pompozni video u kojem je targetirao kolege iz opozicije jer su glasali protiv njihovog prijedloga da se ukine bivšem ministru Viliju Berošu pravo na 6+6 naknadu. Posebno su se okomili na mene, stavljajući moju glavu, u najvećem planu, na kraj videa“, rekla je nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić dajući svoj primjer medijske manipulacije.
Ivana Kekin je također navela primjer koji ona doživjela kao targetiranje. U medijima se pojavila informacija o njezinoj navodno tajnoj vili u Istri. U videu objavljenom na TikToku, tvrdilo se da su ona i suprug do vile došli krađom, iako je vila već godinama uredno prijavljena u njezinoj imovinskoj kartici. Uz to navodi kako je objavljena njezina adresa u Zagrebu, kao i adresa vile.
Predsjedničke kandidatkinje Ivana Kekin (lijevo) i Marija Selak Raspudić (desno); FOTO: Ira Sorić i Laura Puklin
Regulacija umjetne inteligencije?
S obzirom na to da se najveći dio rasprave odnosio se na izazove u digitalnoj sferi koji mogu utjecati na integritet izbora, puno se govorilo i o umjetnoj inteligenciji.
„Pornografski sadržaj s maloljetnicima, koji je nastao uz pomoć umjetne inteligencije treba jasno regulirati.“, istaknula je Selak Raspudić. Prema njoj umjetna inteligencija bi se trebala koristiti kao jedan od ključnih alata za suzbijanje dječje pornografije, koji bi prepoznavao taj sadržaj kao neželjeni sadržaj.
Također, i Ivana Kekin je naglasila negativne strane umjetne inteligencije. Ona se osvrnula na način opskrbljivanja umjetne inteligencije kao posebno problematične jer se previše iskorištavaju energetski izvori, ali i nuklearni izvori. Također se osvrnula i kako AI negativno utječe na ekonomiju: „Umjetna inteligencija dodatno socijalno raslojava društvo. Bogati zarađuju još više, a siromašni su u sve lošijem financijskom položaju“.
Studentska pitanja o pismenosti i pobačaju
S obzirom da je debata izazvala velik interes među studentima kojih se okupilo više od 200, kraj je bio namijenjen studentskim pitanjima, pa je tako student politologije David Kolutić postavio pitanje o političkoj pismenosti i participaciji građana. Ivana Kekin se pritom osvrnula na prijedlog o izbacivanju predmeta Politike i gospodarstva iz trogodišnjih strukovnih škola, naglašavajući njegovu važnost u političkoj pismenosti.
Selak Raspudić izjavila je pak kako su joj najveće iznenađenje ovih izbora umirovljenici, koji su pokazali posebnu želju za aktivnim političkim angažmanom. Međutim prema njoj potrebno je još više raditi na poboljšanju političke pismenosti u Hrvatskoj. Politička pismenost zahtijeva radikalnu modernizaciju i konkretne reforme.
Dotaknuli su se prisutni i pitanja ovlasti predsjednika, a Kekin je rekla da Milanović nije koristio mogućnosti koje mu Ustav pruža jer se previše bavio “smišljanjem životinjskih nadimaka” te da bi ona kao predsjednica više inicirala sjednice Vlade i Sabora. S druge strane, Selak ulogu predsjednice ne vidi u intervenciji prema Vladi i Saboru nego u snažnom glasu javnosti, u okupljanju stručnjaka i jačanju hrvatske vojske.
Na pitanje studenata kakav je njihov stav o pravu žena na pobačaj, Selak Raspudić je kazala da zakonska zabrana pobačaja nije rješenje, ali i da je protiv toga da se Ustavom zaštiti.
“Ne mislim da je pobačaj vrhunska društvena vrednota. To je nešto što se događa, što ne možemo zakonski zabraniti, ja sam za zaštitu kulture života”, kazala je Selak, na što je Kekin odgovorila: “Ne pričamo o tome je li pobačaj vrhunska vrijednost, nego o tome da je sloboda žene da bira i odlučuje o svom tijelu vrhunska vrijednost”.
Foto: GONG
U konačnici, ni dva sata nisu bila dovoljna za sva pitanja studenta koji su pokazali iznimnu zainteresiranost, a zadovoljstvo cijelim projektom izrazila doc. dr. sc. Milica Vučković, prodekanica za studente, internacionalizaciju i komuniciranje te voditeljica Fact Check projekta na FPZG-u. Svjetlana Knežević, zamjenica izvršne direktorice Gonga, rekla je pak da se Gong gotovo tri desetljeća bori za slobodne izbore, kao što inzistira na izgradnji aktivnog građanstva koje sudjeluje u društvu i demokraciji. Naglasila je kako moramo imati na umu da “izborne manipulacije ne nastaju u praznom prostoru, nego su uvijek dio nečije političke agende, iza njih stoje partikularni interesi”.
