Pristupačnost
U ponedjeljak 3. listopada 2022. u Zagrebu je u 87. godini života preminuo akademik Zvonimir Baletić, umirovljeni profesor Fakulteta političkih znanosti, istaknuti hrvatski ekonomist, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), nekadašnji ravnatelj Ekonomskog instituta u Zagrebu i ministar u Vladi demokratskog jedinstva.
Zvonimir Baletić rođen je 26. siječnja 1936. u mjestu Kljenak, Grad Vrgorac. Osnovnu školu započeo je u izbjegličkom logoru u El-Shattu, Egipat, a završio u Dubrovniku. Gimnaziju je završio u Splitu, a na Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao se 1954. godine, diplomiravši u siječnju 1959. U međuvremenu, jednu studijsku godinu proveo na Sveučilištu u Strasbourgu kao stipendist francuske vlade. Nakon toga zapošljava se kao asistent na Pravnom fakultetu u Zagrebu na katedri za političku ekonomiju. Slijedeće godine prelazi na mjesto suradnika u Agrarni institut u Zagrebu, te uskoro odlazi na studijski boravak u London, gdje priprema doktorsku disertaciju na London School of Economics and Political Science. Doktorat znanosti iz ekonomije stječe u ožujku 1964. na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Iste godine izabran je za docenta na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u honorarnom odnosu, kao i za direktora Agrarnog instituta. Godine 1965. dobiva stipendiju Fordove fondacije za postdoktorski studij na University of Chicago, SAD, gdje je pod mentorstvom nobelovca Theodorea W. Schultza obradio temu «Poljoprivreda u ekonomskom razvoju».
Po povratku iz SAD izabran je za docenta na Fakultetu političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu na predmetu Politička ekonomija, a 1968. za izvanrednog profesora. Zbog političkog angažmana u pokretu Hrvatskog proljeća, zabranjen mu je rad na Fakultetu i predavanja na Sveučilištu, kao i nastupi u javnim glasilima. U studenom 1974. godine zapošljava se na Ekonomskom institutu u Zagrebu u zvanju višeg znanstvenog suradnika, a od 1976. u zvanju znanstvenog savjetnika, gdje je istraživač i voditelj više znanstvenih projekata, te sudionik brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Godine 1982. imenovan je za člana Komisije za regionalni razvoj u okviru Programa dugoročne stabilizacije Izvršnog vijeća Jugoslavije. Potkraj osamdesetih godina pored rada na institutu, angažira se na međunarodnom planu, osobito na formiranju Europskog pokreta Hrvatska i uspostavi višestranačkog sustava.
Godine 1990. pozvan je da se vrati za redovitog profesora na Fakultet političkih znanosti, što je prihvatio, ali je i dalje zadržao mjesto znanstvenog savjetnika na Ekonomskom institutu. Predaje Političku ekonomiju I, kasnije, Osnove ekonomije i ekonomske politike, te naposlijetku Teoriju ekonomske politike. Predaje na poslijediplomskim studijima na Fakultetu političkih znanosti i na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, mentor je i član mnogih povjerenstava za doktorate i magisterije. Na našem Fakultetu mentor je u izradi doktorskih disertacija našim nastavnicima prof.dr.sc. Zdravku Petaku i izv.prof.dr.sc. Tonči Kursaru. Po izbijanju Domovinskog rata početkom kolovoza 1991. ulazi u Vladu demokratskog jedinstva, kao ministar bez portfelja zadužen za pojedine misije i za odnose s UNPROFOR-om. U Vladi RH ostaje do veljače 1993. godine, kada je izabran, na dužnost ravnatelja Ekonomskog instituta u Zagrebu. Uz tekuće poslove Instituta i vođenje projekata, pokušava pokrenuti i javne rasprave o ključnim pitanjima dugoročne razvojne politike Hrvatske (privatizacije, razvoja male privrede, izvozne orijentacije, tečajne politike, reindustrijalizacije, zaduženosti). S dužnosti ravnatelja Ekonomskog instituta odlazi u listopadu 1999. godine, nastavljajući istraživački i nastavni rad na Fakultetu političkih znanosti, Institutu i Sveučilištu u Zagrebu. Istodobno je bio urednik u Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža» za područje ekonomije, a jedno vrijeme i član ravnateljstva. Bio je i član ocjenjivačkog odbora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za nagradu «Josip Juraj Strossmayer». Surađivao u radu Znanstvenog vijeća za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo, te radne skupine «Pravo i društvo» u Akademiji.
Osim suradnje u brojnim domaćim i stranim časopisima, bio je član uredništva niza domaćih znanstvenih časopisa, te autor i urednik velikog broja knjiga i drugih publikacija. Kao vrstan poznavatelj ekonomske teorije i povijesti ekonomske misli preveo je na hrvatski jezik više kapitalnih ekonomskih knjiga s engleskog i francuskog jezika. Bio je član Naučne sekcije Saveza ekonomista Jugoslavije, Europskog ekonomskog udruženja, Hrvatskog društva ekonomista, Znanstvenog društva ekonomista i Hrvatskog politološkog društva. Usto bio je i suradnik Međunarodnog centra za ekonomski razvoj u San Franciscu i Europskog udruženja za malu privredu u St. Gallenu. Bio je i član je Matice hrvatske, Hrvatskog Rimskog kluba, Europskog pokreta Hrvatska ( 1993-95. predsjednik), član Izvršnog odbora Međunarodnog europskog pokreta (1997-2000.), član Upravnog odbora Europske multikulturalne fondacije (London), član Međunarodne udruge Nova prava čovjeka (Pariz) i udruge Horizon 2000+ (Pariz), te suradnik Instituta Jacques Maritain (Rim).
U svibnju 2004. izabran je za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (u Razredu za društvene znanosti), a u svibnju 2005. za redovitog člana Académie Européene des Sciences, des Arts et des Lettres u Parizu. Od prosinca 2005. do veljače 2007. bio je član Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske. U lipnju 2008. izabran je za predsjednika Znanstvenog vijeća za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 2011. do 2016. bio je voditelj Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Vukovaru.
Dobio nagradu « Mate Ujević« Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ za Ekonomski leksikon. Odlikovan ordenom reda Danice hrvatske sa likom Blaža Lorkovića i Spomenicom Domovinskog rata.
Bio je erudit, vrhunski poznavatelj povijesti ekonomske misli i ekonomske teorije, ali i europske i nacionalne ekonomske i političke povijesti. Govorio je engleski, francuski i ruski jezik, a služio se poljskim i talijanskim. Kao izrazito tolerantan i smiren profesor i intelektualac ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskim društvenim znanostima, našem Sveučilištu i Fakultetu. Zauvijek ćemo ga se sjećati svi mi koji smo imali priliku i čast s njime blisko surađivati.
Ispraćaj će biti u ponedjeljak 10. listopada 2022. u 10h na Mirogoju.
