• Ceranić, Vedran; Pili, Tomislav, Upoznaj NATO, Centar za sigurnosne studije, 2007., 28 str.​

 

Informativna brošura „Upoznaj NATO“ je stručnoobrazovni materijal koji osigurava pretpostavke za argumentiranu i kvalitetnu raspravu o pristupanju Republike Hrvatske NATO savezu. U brošuri je cjelovito prikazan dosadašnji razvoj i sadašnja uloga NATO saveza u postizanju europske i globalne sigurnosti, te položaj Republike Hrvatske u odnosu na Savez. Na razumljiv i stručan način objašnjava se što je NATO savez, koje su njegove zadaće i perspektive, što Republika Hrvatska dobiva članstvom u Savezu, te postoji li za našu zemlju alternativa. Objašnjenja su dana u obliku odgovara na deset najčešćih pitanja, što bi građanima trebalo pomoći u uklanjanju nekih uvriježenih predrasuda vezanih uz NATO savez i odnose Republike Hrvatske s tom organizacijom.

Brošura je rezultat suradnje Centra za sigurnosne studije (CeSS) Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za istraživanje i razvoj obrambenih sustava. Javnosti je prezentirana na znanstvenom skupu Hrvatska i europsko sigurnosno okruženje, kojeg su organizirali Centar za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane Republike Hrvatske, te Forum za sigurnosne studije iz Zagreba, u Malom Lošinju od 27. do 30. rujna 2007. godine. [preuzeto sa: iros.morh.hr]

______________________________________________________________

 

• Tatalović, Siniša (ur.) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije, Centar za sigurnosne studije i Politička kultura, 2007., 203 str.

 

Znanstveni skup „Nacionalne manjine u demokratskim društvima“ održava se jednom godišnje od 1997. godine. Na desetom skupu čija je tema bila „Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije“ sudionici iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Srbije raspravljali su o utjecaju položaja etničkih manjina pojedinih zemalja, regija, ali i europsku, odnosno globalnu sigurnost. Skup je održan od 17. do 20. svibnja 2007. u Begovom Razdoblju, a referati su objavljeni u istoimenom zborniku.

​​

• SADRŽAJ

Anton Grizold, Erik Kopač

Suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu

Mitja Žagar

Upravljanje etničkim različitostima kao faktor stabilnosti i sigurnosti u globaliziranom svijetu

Siniša Tatalović, Ružica Jakešević

Etničke manjine i europska sigurnost u procesima globalizacije

Goran Bandov

Etnocentrizam i njegova interakcija sa globalizacijskim procesima

Klemen Grošelj

Novi razvoj i razvoj mirovnih operacija (iskustvo Slovenije)

Robert Barić

Etnički sukobi i vojna organizacija

Lidija Kos-Stanišić

Proces globalizacije i etničke manjine u Latinskoj Americi

Marta Zorko

Etnički sukob i sigurnost na Cipru

Tihomir Cipek

Politike povijesti u Republici Hrvatskoj: „Od »puška puče« do »Hristos se rodi«“

Neđo Miličevič

Politička participacija nacionalnih manjina kao faktor sigurnosti u procesu globalizacije (s posebnim osvrtom na stanje u Bosni i Hercegovini)

Aleksandar Tolnauer

Ostvarivanje prava nacionalnih manjina – primjer Republike Hrvatske

Dragana Stjepanović Zaharijevski

Etnička distanca, izolacionizam i ksenofobičnost kao faktori ugrožavanja sigurnosti i usporavanja europskih integracija

Miloš Šolaja

Američka politika i etnički odnosi na Balkanu u procesima globalizacije

___________________________________________________________

 

• Tatalović, Siniša (ur.) Hrvatska i europsko sigurnosno okruženje, Centar za sigurnosne studije i Politička kultura, 2008., 168 str.​

U Zborniku su objavljeni referati sa znanstvenog skupa Hrvatska i europsko sigurnosno okruženje koji je održan od 27. do 30. rujna 2007. godine u Malom Lošinju. Skup su organizirali Centar za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane Republike Hrvatske, uz financijsku pomoć Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

 

• SADRŽAJ

Robert Barić, Vlatko Cvrtila

Europska sigurnost na početku 21. stoljeća

Sandro Knezović

Hrvatska – pouzdani partner međunarodne zajednice u regiji

Dario Matika

Hrvatsko pridruživanje EU i NATO – sigurnosni aspekti

Iztok Prezelj

Iskustva Republike Slovenije iz procesa uključivanja u NATO

Marinko Ogorec

Ruski utjecaj na konstelaciju sigurnosti u Jugoistočnoj Europi

Robert Mikac

Uloga NATO-a u planiranju u kriznim situacijama

Robert Barić, Ana Hruškovec, Sandra Joka

Sudjelovanje Republike Hrvatske u mirovnim misijama

Siniša Tatalović

Hrvatska i NATO – javna percepcija članstva

Ružica Jakešević

Hrvatska i NATO u percepciji hrvatskog političkog vodstva

Marta Zorko

Javna percepcija pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji

Ivana Žižić, Ana Hruškovec, Marijeta Ščekić

Obrazovanje i istraživanje pitanja sigurnosti u Republici Hrvatskoj

________________________________________________________________________________________

 

• Jurašić, Robert, Policija u međunarodnim odnosima, Centar za sigurnosne studije i Politička kultura, 2009., 235 str.​

Nova sigurnosna paradigma promijenila je pogled na svijet i poimanje sigurnosti. Novi sigurnosni izazovi i neprekidna dinamika međunarodnih odnosa od subjekata traže promjene vanjskopolitičke prakse ukoliko žele sačuvati temeljne vrijednosti međunarodne zajednice kao što su mir i sigurnost. Međunarodna policijska suradnja jedini je djelotvoran odgovor na nove sigurnosne izazove. Upravo zato intenzitet međunarodnih odnosa policijskog karaktera sve je snažniji, a važnost međunarodne policijske suradnje sve je veća. Usprkos tome ostaje činjenica da je područje međunarodnih policijskih odnosa i policije nedovoljno istraženo, a knjiga Roberta Jurašića Policija u međunarodnih odnosima predstavlja značajan doprinos popunjavanju te nedopustive znanstvene praznine.

Tematski gledano, knjiga se sastoji od tri dijela. Prvi dio bavi se međunarodnim policijskim odnosima. Autor kao cilj knjige postavlja provjeru i potvrdu hipoteze o rastućem značaju policije u međunarodnoj zajednici. Drugi dio razmatra djelovanje Interpola i Europola kao najvažnijih organizacija za međunarodnu policijsku suradnju. U trećem dijelu autor razmatra problem suradnje u okviru Interpola i Europola. Istraživački fokus usmjeren je prije svega na ulogu i suradnju policijskih organizacija u borbi organiziranog kriminala i terorizma kao najvećih sigurnosnih ugroza današnjice.

__________________________________________________________________

• Tatalović, Siniša (ur.) Obrambeno i sigurnosno obrazovanje u 21. stoljeću, Centar za sigurnosne studije i Politička kultura, 2009., 116 str.

U Zborniku su objavljeni referati sa znanstvenog skupa Obrambeno i sigurnosno obrazovanje u 21. stoljeću koji je održan od 14. do 17. rujna 2008. godine u Malom Lošinju. Skup su organizirali Centar za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane Republike Hrvatske, uz financijsku pomoć Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Skup je održan u okviru znanstveno-istraživačkog projekta „Republika Hrvatska u europskoj sigurnosnoj arhitekturi“ koji se provodi na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

 

SADRŽAJ

Siniša Tatalović, Vlatko Cvrtila, Ružica Jakešević, Tomislav Pili

Sigurnosno i obrambeno obrazovanje u Republici Hrvatskoj

Marinko Ogorec

Prilagođenost vojno-diplomatske izobrazbe potrebama suvremene vojne diplomacije

Robert Barić

Kritičke sigurnosne studije i razvoj teorija međunarodne sigurnosti nakon hladnog rata

Robert Mikac

Iskustva u obrazovanju i pripremi za mirovne misije: primjer Afganistana

Izet Beridan

Obrambeno i sigurnosno obrazovanje u Bosni i Hercegovini

_____________________________________________________________________________________

 

• Tatalović, Siniša ; Cvrtila, Vlatko (ur.) Regionalna sigurnost i multilateralna suradnja: Republika Hrvatska i jugoistok Europe, Centar za međunarodne i sigurnosne studije i Politička kultura, 2010., 261 str.

U zborniku Regionalna sigurnost i multilateralna suradnja: Republika Hrvatska i jugoistok Europe objavljeni su referati s istoimenog znanstvenog skupa. Skup su organizirali Centar za međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane Republike Hrvatske, a održan je u Malom Lošinju od 24. do 27. rujna 2009. godine.

 

• SADRŽAJ

Vlatko Cvrtila

Suvremeni svijet i sigurnost

Robert Barić

Politika EU i NATO-a prema Bosni i Hercegovini u regionalnom kontekstu

Robert Barić

Politika nacionalne sigurnosti Republike Albanije

Izet Beridan, Mirza Smajić, Sead Turčalo

Politika nacionalne sigurnosti Bosne i Hercegovine

Maja Banovac

Politika nacionalne sigurnosti Bugarske

Igor Crnčić

Politika nacionalne sigurnosti Crne Gore

Marta Zorko

Politika nacionalne sigurnosti Grčke

Vlatko Cvrtila, Siniša Tatalović, Anton Grizold

Politika nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske

Siniša Tatalović

Politika nacionalne sigurnosti Republike Makedonije

Ružica Jakešević

Politika nacionalne sigurnosti Rumunjske

Anton Grizold, Siniša Tatalović, Vlatko Cvrtila

Politika nacionalne sigurnosti Republike Slovenije

Tomislav Lacović

Politika nacionalne sigurnosti Republike Srbije

Dario Matika

Sigurnost jugoistoka Europe iz perspektive pomorske sigurnosti Jadranskog mora

Ksenija Jurišić, Tena Tatalović

Uspostava diplomatskih odnosa Republike Hrvatske sa državama u regiji Jugoistočne Europe

_____________________________________________________________________________________

 

• Collins, Alan (ur.) Suvremene sigurnosne studije, Centar za međunarodne i sigurnosne studije i Politička kultura, 2010., 484 str.

Centar za međunarodne ​i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Politička kultura objavili su hrvatski prijevod engleskom izvornika knjige Contemporary Security Studies koju je uredio Alan Collins u izdanju Oxford University Press-a, London, 2007.

Riječ je o udžbeniku na čijem su stvaranju radili eminentni znanstvenici s područja međunarodnih odnosa, poddiscipline sigurnosnih studija, kako bi čitateljima pružili jasan i pregledan uvod u izučavanje sigurnosne problematike. Knjiga je posebno važna ukoliko u obzir uzmemo stanje discipline koja u svijetu nakon završetka Hladnog rata doživljava sve bržu evoluciju, dok se istovremeno u nas osjeća nedostatak stručne teorijske literature koja bi adekvatno pratila taj razvoj.

Knjiga je podijeljena na tri dijela: „Pristupi sigurnosti“, „Produbljivanje i proširivanje sigurnosti“ i „Tradicionalna i netradicionalna sigurnost“. Na samom početku autor nas uvodi u polje sigurnosnih studija kroz definiciju ključnih pojmova i prikazom osnovnih pristupa. Osim tradicionalnih pristupa imamo se priliku upoznati i s mirovnim te kritičkim studijama, diskursom roda i ljudske sigurnosti. Jedan od autora opširno opisuje model sekuritizacije Kopenhaške škole koji proširuje definiciju sigurnosti uključivanjem dodatnih područja.

Središnji dio knjige istražuje produbljivanje i proširivanje koje se dogodilo u sigurnosnim studijama. Sadrži pet poglavlja koja se bave vojnom, društvenom, ekološkom i ekonomskom sigurnošću te sigurnošću režima. Posljednji dio knjige naglašava niz tradicionalnih i netradicionalnih pitanja koja su se pojavila na dnevnom redu sigurnosnih studija.

Kao što je rečeno na početku, knjiga je izvrstan, čitljiv i pregledan prikaz suvremenih sigurnosnih studija. Obiluje mnoštvom primjera i priloga u obliku citata, tablica i slika što ju čini još privlačnijom. Knjiga je daleko od dogmatskog stila - završetak svakog poglavlja sadrži pitanja, upute za daljnje čitanje i važne internetske stranice. Knjiga je tu kako bi nas navela na kritičko promišljanje i potaknula inovativnost što je i više nego potrebno s obzirom na predmet istraživanja. U svijetu u kojem su odnosi sve složeniji, a interakcije sve intenzivnije sigurnost se može dostići samo širim shvaćanjem sigurnosnih ugroza, anticipiranjem prijetnji i fleksibilnim načinom razmišljanja na što nas ova knjiga potiče.

___________________________________________________________________________________________________

 

• Tatalović, Siniša, Globalna sigurnost i etnički sukobi, Centar za međunarodne i sigurnosne studije i Politička kultura, 2010., 280 str.​​

Knjiga prof. dr. sc. Siniše Tatalovića „Globalna sigurnost i etnički odnosi“ plod je autorovog dugogodišnjeg interesa usmjerenog na pitanja etničkih, odnosno nacionalnih manjinama. U pozadini većine oružanih sukoba u svijetu i dalje stoji etnički predznak, stoga je knjiga važan doprinos razumijevanju sigurnosti i politika upravljanja etničkim razlikama u globaliziranom svijetu. Mislilo se, piše autor, da će se svijet poslije svih tragedija koje je doživio, pa i poslije dekolonizacije smiriti. No, u povijesti su se teško rješavali etnički sukobi, a „mnogo češće samo ih se prikrivalo ili odgađalo, da bi se opet pojavili u još radikalnijem obliku, ugrožavajući nacionalnu i međunarodnu sigurnost“ (57). Nadalje: „etnički sukobi danas čine većinu svih postojećih sukoba, tako da je od približno približno 30 oružanih sukoba, koliko se godišnje zabilježi u svijetu, njih više od 80% izazvano etničkim i  vjerskim razlozima“ (49). Reguliranje prava manjina za mnoge je države problem. A on je „jedno od središnjih pitanja političkog razvoja pojedine zemlje, ali isto tako i mjesta te zemlje u međunarodnoj zajednici“ (51). Položaj tih manjina „mogao bi biti ili jest važan detonator sukoba“ (51).

Knjiga se sastoji od sedam dijelova; prvi dio knjige tematizira utjecaj etničkih sukoba na globalnu sigurnost, s posebnim osvrtom na ulogu globalnih i regionalnih organizacija u njihovoj prevenciji i rješavanju (UN, EU, NATO, OESS). U drugom dijelu autor nam donosi sveobuhvatan pregled politika reguliranja etničkih sukoba u državama s demokratskom tradicijom – npr. Švicarska, Belgija i Kanada samo su neke od zemalja na čijim primjerima možemo uočiti različite politike upravljanja etničkim razlikama. Nadalje, nezaobilazno je poglavlje o etničkim sukobima i sigurnosti na jugoistoku Europe, dakako s posebnim naglaskom na pitanje nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Opterećeni etnički odnosi i sukobi u Istočnoj Europi također zaslužuju pozornost – dezintegracija Sovjetskog Saveza otvorila je mnoge sukobe o kojima mnogo čujemo – a malo čitamo. Afrika koju autor naziva „kolijevkom etničkih sukoba“ (215) zauzima posebno poglavlje. Različitost etničkih skupina, ukorijenjenost podjela i povijest etničkih razmirica, kako autor navodi, ključni su elementi za  razumijevanje tog kontinenta. Autor ne propušta u sadržaj uvrstiti najmnogoljudniju zemlju svijeta. Politika komunističkih vlasti prema manjinama, pitanje Tibeta i posebno ujgurske manjine čine okosnicu autorovog razmišljanja o Kini.

Idući tragom knjige, uočljivo je da je obogaćena dragocjenim podacima o etničkom i religijskom sastavu stanovništva svijeta u pojedinim državama. Danas smo često izloženi površnom izvještavanju medija koji prezentiraju izolirane činjenice i ne ulaze u suštinu stvari, stoga smo uskraćeni za pogled iznutra, a ova knjiga je upravo doprinos razumijevanju koje ne podliježe strastima grupnog pripadanja. Knjiga pokušava dati odgovor na pitanje hoće li suverene države s postojećim sigurnosnim mehanizmima i onima koji se razvijaju uspjeti prevenirati i spriječiti eskalaciju etničkih sukoba.