Jezik | Language: HRV ENG
Korporativno komuniciranje
Šifra: 111595
ECTS: 7.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Božo Skoko
doc. dr. sc. Hrvoje Jakopović
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,1,1

Svi elementi nastave na predmetu provode se na engleskom jeziku. Ova razina uključuje i predmete s više nastavnih grupa (u hrvatskoj grupi nastava je isključivo na hrvatskom jeziku, a u engleskoj grupi isključivo na engleskom jeziku).
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Cilj ovog kolegija je omogućiti studentima stjecanje dodatnih znanja s područja odnosa s javnošću, prilagođenih djelovanju u korporativnom okružju te temeljno razumijevanje drugih srodnih disciplina s kojima se stručnjaci za odnose s javnošću susreću u korporativnom djelovanju. Moderni društveni i tržišni procesi iziskuju pomirbu privatnih i javnih interesa, odnosno usklađivanje interesa korporacije i opće javnosti. Budući da u tim procesima upravo odnosi s javnošću imaju ključnu ulogu, temeljna zadaća kolegija je omogućiti studentima razumijevanje uloge organizacije na tržištu, važnosti njezine interne i eksterne komunikacije te uopće društveno odgovornog ponašanja kao uvjeta tržišnog opstanka. Drugi dio kolegija odnosi se na mnogobrojne komunikacijske izazove unutar organizacije, koji iziskuju poznavanje menadžerskih vještina od stručnjaka za odnose s javnošću, kako bi mogli upravljati internim komunikacijskim procesima. Kolegij će također studentima omogućiti razumijevanje specifičnosti odnosa s javnošću u različitim područjima djelovanja te ih osposobiti za primjenu posebnih korporativnih tehnika odnosa s javnošću.
Literatura:
  1. Holtz, Shel; Korporativni razgovori: vodič za provedbu učinkovite i prikladne interne komunikacije; HUOJ, Zagreb. (2008)
  2. Ridderstrale, Jonas i Nordstrom, Kjell; Funky Business zauvijek; Differo, Zagreb. (2009)
  3. Rouse, Sandra i Michael; Poslovne komunikacije; Masmedia, Zagreb. (2005)
Preporučena literatura:
  1. Tomić, Zoran:; Odnosi s javnošću teorija i praksa; Synopsis, Sarajevo-Zagreb (2008)
3. semestar
Usmjerenje Strateško komuniciranje DN 3. semestar - Redovni studij - Diplomski sveučilišni studij Novinarstvo

4. semestar
Usmjerenje ODNOSI S JAVNOŠĆU dn. 4. semsetar - Redovni studij - Diplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Termini konzultacija:
Objavljeno: 29. 3. 2019. u 17:02
Hrvoje Jakopović

HRVATSKI AKADEMSKO-POSLOVNI KLUB

poziva Vas na

 

OTVORENO PREDAVANJE I RAZGOVOR  s
 

 

 

akademikom prof. dr. sc. IGOROM RUDANOM
 

 

na temu

 

"Vrijednost informacije u 21. stoljeću: Primjeri iz biologije, medicine, politike i masovnih medija"

u prostorijama Europskog doma Zagreb

Jurišićeva 1/1.

 

dana 03.travnja 2019. (srijeda) u 1900 sati (dvorana Strasbourg)

 

 

 

 


Igor Rudan, znanstvenik, rođen je u Zagrebu 07. ožujka 1971. godine. Znanstveni opus u 2019. uključuje više od 500 objavljenih znanstvenih radova i 8 knjiga koji su, prema bazi Google Scholar, citirani više od 90,000 puta, čime se nalazi među najcitiranijim znanstvenicima svijeta. Thomson Reuters i Američki Institut za Znanstvene Informacije svrstavali su ga među “Vodeće znanstvene umove svijeta” od 2015. do 2018. godine.

Studij medicine u Zagrebu završio je 1995, a već tijekom studija dva puta je nagrađivan Rektorovom nagradom za najbolji studentski znanstveni rad, te je na Europskom kongresu studenata medicine u Pragu 1994. godine dobio glavnu nagradu za održano izlaganje. Magistarski rad i doktorsku disertaciju iz područja javnog zdravstva izradio je i obranio 1997. i 1998. na Sveučilištu u Zagrebu. Zatim je svoj drugi magistarski rad iz područja genetike stekao pri Europskoj školi za napredne studije Sveučilišta Pavia u Italiji 1999., a svoj drugi doktorat na Sveučilištu u Edinburghu, u Velikoj Britaniji, 2005.

U Hrvatskoj je pokrenuo jedan od najvećih znanstvenih projekata na ovim prostorima – hrvatsku biobanku “10001 Dalmatinac” – za koju je namakao više od 30 milijuna eura potpore na međunarodnim natječajima. U sklopu projekta organizirao je edukacijske boravke u Edinbughu za više od 50 mladih znanstvenika iz Hrvatske. Zahvaljujući projektu “10001 Dalmatinac” i suradnji s ostalim biobankama Europe i SAD-a, do danas je pronađena biomedicinska uloga za više od 2,000 ljudskih gena. Ta su otkrića rezultirala brojnim domaćim i međunarodnim priznanjima i nagradama, uključujući važnu međunarodnu nagradu – “International Research Development Award” britanskog Wellcome Trusta, kao i Državne nagrade za znanost Sabora Republike Hrvatske (2005. i 2007. godine).

Od 2007. karijeru usmjerava na međunarodno zdravstvo, a posebno na problem smanjivanja smrtnosti djece u svijetu, kojeg su Ujedinjeni Narodi proglasili jednim od svjetskih “Milenijskih razvojnih ciljeva”. Radi kao stalni savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), UNICEF-a i Svjetske banke, te Zaklade Billa i Melinde Gates za pitanja ulaganja u globalno zdravlje. Razvio je niz metoda kojima se određuju prioriteti za ulaganja u zdravstvene intervencije u zemljama u razvoju. Dijelom zahvaljujući i širokoj primjeni tih metoda u praksi, smrtnost djece u svijetu je smanjena s oko 11 milijuna u 2000. godini na manje oko 6 milijuna u 2015. godini.

Interes za globalno zdravlje donosi i u Hrvatsku, te na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu osniva Hrvatski Centar za Globalno Zdravlje – HCGZ (2008). U Edinburghu pokreće znanstveni časopis “Journal of Global Health” (2011), utemeljuje Centar izvrsnosti Svjetske Zdravstvene Organizacije čiji je voditelj (2013), te osniva Centar za istraživanja globalnog zdravlja Sveučilišta u Edinburghu (2015) čiji je direktor.

Za svoj znanstveni i stručni rad dobio je više od dvadeset nagrada, među kojima se posebno ističe Chancellor’s Award, najviša nagrada za znanstveni rad u britanskoj akademskoj zajednici, koju mu je kao jedinom dobitniku za 2013. uručila britanska princeza Anne. Iste godine primljen je, kao jedan od tek nekoliko inozemnih znanstvenika, među dopisne članove Kineske akademije znanosti. U 2016. postao je i redovni član britanske akademije znanosti, tzv. “Kraljevskog društva” – The Royal Society of Edinburgh. U 2016., u suradnji s Wellcome Trustom i BBC-om, kreirao je popularno-znanstvenu dokumentarnu seriju “Survival: The Story of Global Health“. Autor je knjige “Healthy Ideas: Improving Global Health and Development in the 21st Century“ (2015), te domaćih popularno-znanstvenih bestselera "Točna boja neba" (2017) i "Zao zrak" (2018). Večernji List, Index.hr i Gloria svrstali su ga među "Osobe godine 2016." u Hrvatskoj, a u 2019. je nominiran za Grand Prix "Komunikator godine" u Hrvatskoj.

 

Popis obavijesti