Jezik | Language: HRV ENG
Interpretacijska analiza javnih politika
Šifra: 103541
ECTS: 7.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Krešimir Petković
Izvođači: Krešimir Petković - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Konvencionalnoj analizi javnih politika i političkog odlučivanja, koja se razvila na osnovi izvornog Lasswellovog zahtjeva da politička znanost bude interdisciplinarni pothvat orijentiran na stvaranje javnih politika, upućuju se dvije kritike. Bottom-up odlučivački koncepti na kojima ona počiva, procesualna interpretacija javnopolitičkog kruga ili faznog modela odlučivanja, te metodologije poput utilitarističke analize troškova i koristi ili sofisticiranog kvantitativnog modeliranja koje je razvila, izazvali su, s jedne strane, političke kritike koje na takvu analizu javnih politika gledaju kao na tehnokratski pothvat koji reproducira postojeće odnose moći i ne uključuje građane u stvaranje javnih politika, dok su, s druge strane, teorijske kritike upućivale na to da se uz takvu metodologiju ustvari ne može razumjeti kako se doista stvaraju javne politike. Kolegij je posvećen ispitivanju teorijskih i političkih kritika te alternativa koje se nude u odnosu na konvencionalnu analizu javnih politika i modele političkog odlučivanja kao sredstvo upravljanja. Proučavaju se različite metode analize s posebnim naglaskom na temeljne teorijske uplive koji ih informiraju, a koji analizu političkog odlučivanja nastoje uokviriti kao proces razumijevanja (hermeneutika), racionaliziranja moći (analiza diskursa) ili političke emancipacije (politička deliberacija).

Opisani složeni problemski sklop analize politike predstavlja se pod imenima interpretacijske analize politika, diskurzivne analize politika ili deliberacije o javnim politikama. Ta je problematika, zajedno s kolegijima koji su joj posvećeni, već dugo sastavni dio studija javnih politika - u anglosaksonskom akademskom miljeu gotovo na razini propedeutičkog i udžbeničkog gradiva i nastave, ali se probija i u kontinentalnoeuropski akademski život, pa se kolegiji usporedivih sadržaja danas mogu naći u Nizozemskoj ili, primjerice, Francuskoj.

Interpretacijska analiza javnih politika napredni je teorijski i metodologijski kolegij koji ispituje teorijsko utemeljenje i primjenu specifičnog skupa interpretacijskih metoda u analizi javnih politika. Pretpostavka pohađanja kolegija je poznavanje osnovnog kategorijalnog aparata, diskursa, metoda analize i problematike politologijske poddiscipline analize javnih politika (public policy analysis) koja se stječe u okvirima dodiplomskog studija politologije. Poželjan je i razvijen interes za neku od javnih politika (obrazovna politika, politika zaštite okoliša, kaznena politika itd.) na koju se primjenjuje analitički instrumentarij koji se obrađuje na kolegiju, pa je dobro da je student odslušao nastavu iz neke od posebnih javnih politika na dodiplomskome studiju politologije ili nekom drugom studiju, pri čemu se podrazumijeva da dodiplomski studij različitih disciplina može konstituirati takvo posebno javnopolitičko područje (primjerice, ako je netko završio studij ekonomije to znači da po svoj prilici poznaje ekonomsku politiku kao posebnu javnu politiku).

Za studente diplomskog studija novinarstva - kojima razumijevanje interpretacijskog pristupa i njegovih metoda može pomoći u tumačenju i proizvodnji medijskih diskurzivnih sadržaja, kao i za kompetentnije praćenje pojedinih javnopolitičkih područja kojima se bave ili bi se bavili u radu - visoko je poželjno da su odslušali uvodni kolegij iz javnih politika te da imaju interes za teoriju u društvenim znanostima.
Literatura:
  1. Bourdieu, Pierre; Što znači govoriti? Ekonomija jezičnih razmjena; Naprijed, Zagreb (1992), str. 83-138
  2. Foucault, Michel; Znanje i moć; Globus, Zagreb (1994), str. 64-80
  3. Gerc, Kliford (Geertz, Clifford); Tumačenje kultura I; Biblioteka XX vek i Čigoja štampa, Zemun i Beograd (1998), str. 9-46
  4. Gadamer, Hans Georg; Istina i metoda: Osnovi filozofske hermeneutike; Veselin Masleša, Sarajevo (1978), str. 9-25; 417-440
  5. Grondin, Jean; Smisao za hermeneutiku; Matica hrvatska, Zagreb (1999), str. 17-36
  6. Lasswell, Harold; Policy orijentacija; Politička misao, (24) 3 (1987), str. 57-69
  7. Petković, Krešimir; Interpretacijska policy analiza i deliberacijska demokracija: treba li politizirati analizu?; Politička misao, (45) 2 (2008), str. 27-53
  8. Reese-Schafer, Walter; Jurgen Habermas i deliberativna demokracija; Politička misao, (41) 4 (2004), str. 3-21
  9. Strauss, Leo; Nova i stara politička znanost; Politička misao, (49) 2 (2012), str. 207-228
2. semestar
Izborni predmeti DPNS 2. semestar - Redovni studij - Diplomski sveučilišni studij Politologija; smjer: Nacionalna sigurnost
Izborni predmeti DPNS 2. semestar - Izvanredni studij - Diplomski sveučilišni studij Politologija; smjer: Nacionalna sigurnost - izvanredni
Termini konzultacija:
Obavijesti
Objavljeno: 22. 5. 2020. u 11:33
Krešimir Petković

Prvi kolokvij održat će se u petak 29. svibnja 2020. s početkom u 10:00h u Dvorani A. Kolokvij se piše 30 minuta, ima 5 pitanja koja nose po 3 boda. Od ukupno 15 bodova potrebno je ostvariti 8 bodova za prolaz i pravo izlaska na drugi kolokvij idući tjedan na kojemu se polaže ostatak ispitne literature. Literatura za prvi kolokvij su Foucault, Bourdieu, Gadamer i Grondin. Tekstovi su dostupni na intranetu.

Molim studente da se po ulasku u dvoranu smjeste uvažavajući sljedeća pravila: najmanje tri mjesta razmaka između onih koji sjede u istom redu i po dva reda razmaka između onih koji sjede u različitim redovima.

U nastavku je popis studenata koji su uspješno prijavili kolokvij.

 

Čepo Antonija

Đurić Petra

Jukić Katarina

Kolić Kristijan

Kralj Matija

Zgrebec Ana

Objavljeno: 18. 5. 2020. u 12:06
Krešimir Petković

Kolokvij će se održati u petak 29. 5. u jutarnjim i prijepodnevnim satima. Veličina skupine bit će ograničena na 10-ak studenata, najviše 12, uključujući mene kao fukoovskog nadglednika. Pišemo u Dvorani A pa je limit 12, a ne 10. Na ulazu će vam portir, kao i meni, izmjeriti temperaturu beskontaktnim toplomjerom, između skupina bit će osigurano vrijeme za čišćenje dvorane. Zainteresirani za pisanje trebaju se prijaviti mailom na adresu nastavnika. Mail ne treba imati nikakav sadržaj u samoj poruci nego samo sljedeći format u naslovu poruke, IAJP, ime prezime – prijava za 1. kolokvij (npr. 'IAJP, Ivan Lasić – prijava za 1. kolokvij'). Prijave se zatvaraju u četvrtak 21. 5. u ponoć. Oni koji se ovim putem ne prijave neće moći pisati kolokvij radi još uvijek striktnih pravila ograničenja broja ljudi u interijerima fakulteta. U petak 22. 5. u toku dana bit ćete obaviješteni o točnom terminu. Na poruke s prijavom neću odgovarati, ako pogreškom slučajno ne završite na popisu u nekoj od skupina, javite se u petak da to ispravimo na vrijeme.

Veselim se što ću barem neke od vas ponovno vidjeti.

Objavljeno: 11. 5. 2020. u 11:38
Krešimir Petković

Preostala nastava održat će se on-line kao i dosad. To obuhvaća nastavnikova predavanja s komentarima i studentske seminarske prezentacije s pratećim podnescima.

Ako uprava osigura potrebne uvjete i otvori zgradu fakulteta za rad u malim skupinama u skladu sa smjernicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/Sveucilista_nastava_8-5.pdf), za one studente koji to žele, pisani će se kolokviji održati posljednja dva tjedna nastave: prvi kolokvij u tjednu 25. – 29. svibnja, drugi kolokvij u tjednu 1. – 5. lipnja. Preduvjet izlaska na drugi kolokvij bit će, kao i inače, uspješno polaganje prvog.

U slučaju da se steknu mogućnosti za realizaciju prethodno naznačenog scenarija, u tjednu 18. – 22. svibnja bit će otvorene prijave za kolokvij mailom. Nakon toga na intranetu će biti objavljen precizan raspored pisanja u nekoliko skupina jer će se kolokviji po svoj prilici moći održavati samo u skupinama od 9 studenata + nastavnik, a možda će se u pauzi morati obaviti dezinfekcija prostorije. Samo oni koji se prijave mailom i budu raspoređeni u skupinu za pisanje, moći će pristupiti kolokviju. Nastojat ću da termini budu u vrijeme uobičajenog održavanja nastave, ali ne prerano.

Studenti koji ne pristupe kolokviju upućeni su na polaganje ispita na ispitnim rokovima. Ako uprava ne otvori fakultet za kolokvije, svi su studenti upućeni na polaganje gradiva na ispitnim rokovima, sukladno pravilima održavanja ispita koja ćemo, vjerujem, na vrijeme dobiti da se možemo organizirati.

Svi drugi rokovi vrijede kako su navedeni u silabusu i inicijalnoj obavijesti o režimu rada u izvanrednom stanju (predaja eseja, predaja seminarskih prezentacija i pratećih pisanih podnesaka, predaja komentara za dodatne bodove za sudjelovanje u nastavi).

Ako dođe do bitnih promjena u vezi s faktorima koje ne kontroliram i ne mogu ih u ovom trenutku predvidjeti, bit ćete pravovremeno obaviješteni ovim putem. Nastojat ću da svaka promjena budu studentima u korist i olakša im situaciju koliko je u ovim okolnostima moguće.

Objavljeno: 14. 3. 2020. u 12:47
Krešimir Petković

U posebnom dokumentu u mapi „Silabus i režim kolegija“ u nastavnim materijalima, možete pronaći pravila rada na kolegiju u vrijeme otkazivanja redovne nastave u sklopu državnih i sveučilišnih protuepidemijskih mjera tokom ljetnog semestra ak. god. 2019./2020.

Objavljeno: 14. 4. 2020. u 22:09
Krešimir Petković

U punom tekstu obavijesti možete naći obavijest o kolokvijima i ispitima prema kojoj se do daljnjega možete ravnati.

Objavljeno: 2. 4. 2020. u 00:12
Krešimir Petković

U punoj obavijesti je objašnjenje kako možete steći dodatna tri boda iz sudjelovanja u virtualnoj nastavi.