Jezik | Language: HRV ENG
Hrvatski kao medijski jezik
Šifra: 55446
ECTS: 7.0
Nositelji: prof. dr. sc. Ivo Žanić
doc. dr. sc. Boris Beck
Izvođači: Boris Beck - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Literatura:
  1. Ivo Žanić; Jezična republika. Hrvatski jezik, Zagreb, Split i popularna glazba; Naklada Jesenski i Turk - Zagreb (2016), str. 11-787, 367-387, 393-418
  2. Damir Kalogjera: Nezaobilaznost normi (norma) i kritika norme; L. Badurina - B. Pritchard - D. Stolac (ur): Jezična norma i varijeteti.; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Rijeka (2000), str. 241-251
  3. Renata Geld: Što je turbo u hrvatskom; D. Stolac - N. Ivanetić - B. Pritchard (ur) Jezik u društvenoj interakciji.; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Rijeka (2005), str. 177-184
  4. Stjepan Babić: O postanku sufiksa -čuga; Senjski zbornik; Gradski muzej Senj (1991), str. 18/ 1-4
  5. Karlo Budor: Udvostručena množina i patvorena jednina: pleonastički imenički sufiks -os(i) u nekim hrvatskim posuđenicama; Suvremena lingvistika; Hrvatsko filološko društvo i Zavod za lingvistiku FF u Zagrebu (1993), str. 35/ 41-47
  6. Krešimir Bagić: Figurativnost reklamnoga diskurza; http://www.hrvatskiplus.org; J. Granić (ur) Jezik i mediji; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Split (2006), str. 43-52
  7. A. Gjuran-Coha - Lj. Pavlović: Elementi reklamne retorike u hrvatskim reklamnim porukama; Fluminensia; Filozofski fakultet Rijeka (2009), str. 1/ 41-54
  8. Ivo Žanić; Hrvatski na uvjetnoj slobodi.; Fakultet političkih znanosti, Zagreb (2007), str. 208-215, 219-233, 333-343
  9. Sue Wright; Jezična politika i jezično planiranje.; Fakultet političkih znanosti, Zagreb (2010), str. 155-178
  10. Anja Nikolić-Hoyt: Englesko-hrvatski jezično-kulturni dodiri; D. Stolac - N. Ivanetić - B. Pritchard (ur) Jezik u društvenoj interakciji; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Rijeka (2005), str. 353-358
  11. Anđel Starčević: Imenice kao atributi - nove strukture u hrvatskom jeziku; J. Granić (ur) Jezik i mediji; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Split (2006), str. 645-656
  12. M. Turk - M. Opašić: Supostavna raščlamba frazema; Fluminensia; Filozofski fakultet Rijeka (2008), str. 1/ 19-31
  13. M. Žic Fuchs - N.Tuđman Vuković: Pričati: novi lik u priči o glagolima govorenja; Filologija; HAZU, Zagreb (2000), str. 141-149
  14. Vesna Muhvić-Dimanovski.; Neologizmi. Problemi teorije i primjene; FF Press, Zagreb (2005), str. 1-9, 53-55, 97-109
  15. Vesna Muhvić-Dimanovski: Apokopa i afereza u funkciji jezične ekonomije; Suvremena lingvistika; Hrvatsko filološko društvo i Zavod za lingvistiku FF u Zagrebu (2001), str. 51-52/ 191-202
  16. Tamara Turza-Bogdan: Jesu li nepoznate riječi uistinu nepoznate?; J. Granić (ur): Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Split (2005), str. 767-774
  17. William Labov: Društvene okolnosti lingvističke promjene; Argumenti, 4/ 1980: 116-122.; Marksistički centar Rijeka (1980), str. 4/ 116-122
  18. Barbara Kryzan-Stanojević: Pogreška, jezična inovacija i norma; L. Badurina - B. Pritchard - D. Stolac (ur): Jezična norma i varijeteti.; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Rijeka (2000), str. 275-283
  19. Ivo Žanić: Purgerinjosi, tovarinjosi i leginjice - tvorbene inovacije u hrvatskim vernakularima; M. Brdar i dr. (ur) Prostor i vrijeme u jeziku: jezik u prostoru i vremenu; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Osijek (2010), str. 155-164
  20. Ranko Bugarski; Žargon. Lingvistička studija; Biblioteka XXvek, Beograd (2003), str. 17-39 + 121-147; izd. 2006: 43-68 + 189-236
  21. Barbara Štebih Golub: Okazionalizmi u hrvatskom publicističkom stilu; B. Ćorić - R. Dragičević (ur) Tvorba reči i njeni resursi u slovenskim jezicima; Filološki fakultet - Beograd (2012), str. 419-437
  22. A. Skelin Horvat - V. Muhvić Dimanovski: Danas jesmo - sutra nismo: prilog problematiziranju hapaksa u hrvatskome jeziku; D. Stolac (ur) Riječki filološki dani 9; Filozofski fakultet - Rijeka (2014), str. 471-480
  23. Krešimir Bagić: Stopljenica: riječ, figura, kultura; http://www.stilistika.org/bagic; A. Ryznar (ur) Svijet stila, stanja stilistike; Filozofski fakultet - Zagreb (2015), str. nepaginirana e-knjiga
  24. Ivan Marković: Tri nehrvatske tvorbe: infiksacija, reduplikacija, fuzija; Rasprave IHJJ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje - Zagreb (2009), str. 35/ 217-241
  25. Ivan Marković: Od Oca do Ćaće - 150 godina hrvatskih stopljenica (predgovor); http://www.stilistika.org/od-oca-do-cace; I. Marković - I. Klindić - I. Borković: Hrvatski rječnik stopljenica; Filozofski fakultet - Zagreb (2016), str. nepaginirana e-knjiga
  26. Vesna Muhvić-Dimanovski: Super- kao element hibridnih složenica; Radovi Zavoda za slavensku filogiju; Filozofski fakultet - Zagreb (1992), str. 161-169
  27. Marijana Horvat - Barbara Štebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku; Rasprave IHJJ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb (2010), str. 1/ 1-21
  28. S. Bosnić - I. Galunić - P. Šerbeđija: Slogani su slogani: sve su ostalo samo reklame!; V. Rišner (ur) Jezik medija nekada i sada; Hrvatska sveučilišna naklada - Zagreb (2016), str. 116-127
  29. Sanda Lucija Udier: O jeziku reklame; J. Granić (ur) Jezik i mediji; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Split (2006), str. 711-721
  30. Kristian Lewis - Barbara Štebih Golub: Tvorba riječi i reklamni diskurs; Rasprave IHJJ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje - Zagreb (2014), str. 133-147
  31. Nikola Košćak: Grafostilistika i politika; www.stilistika.org/koscak; A. Ryznar (ur): Svijet stila, stanja stilistike; Filozofski fakultet - Zagreb (2015), str. nepaginirana e-knjiga
  32. Marija Turk: Razumljivost i stilske značajke kalkova; Fluminensia; Filozofski fakultet - Rijeka (2003), str. 9-24
Preporučena literatura:
  1. Jagoda Granić, ur.; Jezik i mediji. Jedan jezik: više svjetova; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Split (2006), str. po dogovoru
  2. Barbara Kryzan-Stanojević, ur. i drugi; Lice i naličje jezične globalizacije; Srednja Europa - Zagreb (2009), str. po dogovoru
  3. Barbara Kryzan-Stanojević, ur. i drugi; Inovacije u slavenskim jezicima; Srednja Europa - Zagreb (2011), str. po dogovoru
  4. Barbara Kryzan-Stanojević, ur. i drugi; Javni jezik kao poligon jezičnih eksperimenata; Srednja Europa - Zagreb (2013), str. po dogovoru
  5. Barbara Kryzan-Stanojević, ur. i drugi; Jezična politika: između norme i jezičnog liberalizma; Srednja Europa - Zagreb (2016), str. po dogovoru
  6. Marija Turk; Jezično kalkiranje u teoriji i praksi. Prilog lingvistici jezičnih dodira; Hrvatska sveučilišna naklada - Zagreb (2013), str. po dogovoru
2. semestar
Obavezni predmet - Redovni studij - Diplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Termini konzultacija:
Obavijesti
Objavljeno: 3. 7. 2020. u 10:57
Ivo Žanić

Na online ispitu iz predmeta Hrvatski kao medijski jezik 2. srpnja ostvareni su sljedeći rezultati: Bogović (3), Buljanović (3), Ceković (4), Domitrović (4), Džindo (0 - nije pristupio), Konecki (0 - nije pristupila), Kovačević (3), Krišto (5), Krnjić (4), Kuleš (3), Kuliš (0 - nije pristupila), Lazar (2), Mikulić (0 - nije pristupila), Mlinarić (5), Paša (3), Petrović (4), Pigac (2), Pleše (4), Ptičar (4), Radusin (4), Roglić (5), Smetiško (5), Spasovska (2), Turkalj (4), Tušek (4), Vrban (0 - nije pristupila), Vučković (5 - ogledan primjer onog što tražim: vlastiti primjeri, povezivanje, razmišljanje), Vuka (4), Zekić (3) + Vuković (4 - nije bila prijavljena ali se navrijeme javila s molbom).

Srdačno

prof. dr. sc. Ivo Žanić

Objavljeno: 2. 7. 2020. u 17:25
Ivo Žanić

Molim studente koji su naveli broj indeksa 00152343683 odnosno 114432343 da se identificiraju jer se inače ispit ne može priznati.

prof. dr. Ivo Žanić

Objavljeno: 2. 7. 2020. u 15:29
Ivo Žanić

Poštovani studenti, evo poveznice za ispit:

 

https://forms.gle/EBJ6q6UGXisdotWt9

 

Odgovori se primaju do 16.30 sati.

Srdačno

prof. dr. sc. Ivo Žanić

Objavljeno: 1. 7. 2020. u 18:54
Ivo Žanić

Poštovani kolege,

studenti prijavljeni za sutrašnji ispit iz Hrvatskog kao medijskog jezika dobit će u 15.30 sati ovim putem poveznicu na ispitni upitnik. Ispit traje 60 minuta i općenito je sve - osim pitanja - kao prošli put.

Srdačno

prof. dr. Ivo Žanić

Objavljeno: 24. 6. 2020. u 15:29
Ivo Žanić

Poštovani studenti i studentice,

oni koji su pristupili online ispitu iz kolegija Hrvatski kao medijski jezik 18. lipnja 2020. ostvarili su sljedeće rezultate: Abramović (5), Andrijić (3), Bezinović (3), Blačić (3), Blažic (5), Braer (3), Brenčić (4), Buljanović (1), Ceković (1), Čatipović (5), Čenić (4), Čotić (4), Domitrović (1), Fabrio Bene (3), Franušić (4), Fuček (3), Galjuf (5), Gavranić (3), Grbavac (3), Hamzić (5), Hrastović (5), Ivanković (4), Ivković (4), Jakovina (5), Jelavić (2), Jelčić (1), Jeličić (3), Jelušić (3), Jeremić (3), Ježovita (3), Junušić (2), Jurišić (3), Kanić (3), Kasap (3), Katić (2), D. Kezić (3), I. Kezić (3), Klobučar (4), Knežević (4), Konecki (1), Kovačević (1), Kozić (2), Krišto (1), Krnic (3), Krnjić (0 – nije pristupio), Kučko (2), Kuliš (1), Kurelović (3), Lacković (5), Lazar (1), Lukić (3), Majkopet (3), Marjanović (3), B. F. Marković (3), M. Marković (3), Mihalec (4), Mihaljević (3), Mikša (2), Mikulić (1), Mlinarić (1), Musulin (3), Paulaj (2), Pavlov (3), Pavlović (3), Petrov (5), Petrović (1), Pigac (1), Pislak (5), Plazina (5), Pleše (1), Polzer (3), Ptičar (1), Radusin (1), Raguž (3), Rak (5), Rnjak (3), Roglić (0 – nije pristupio), Ropret (3), Skalak (4), Skočak (5), Sladiček (2), Smetiško (0 – nije pristupila), Spasovska (1), Stilinović (5), B. Stipčić (5), N. Stipčić (2), Suknjov (3), Sukser (3), Svetić (3), Šoštarec (3), Štengl (2), Štrbac (3), Takač (5), Taslak (1), K. Tomljanović (1), N. Tomljenović (2), Tomašković (2), Topolovčan (4), Trgo (2), Tušek (2), Uremović (4), Valentić (3), Vidmar (5), Vidović (5), Vučković (0 – nije pristupio), Vugrinec (2), Vuka (1), A. Vuković (1), J. Vuković (2), M. Vuković (1), Zaninović (3), Zekić (1). 

Ispitu su pristupili neki kandati koji nisu bili prijavljeni: Paša (3 - navrijeme se javila i zamolila); ostali su diskvalificirani.

Ocjene ću upisati u elektronički sustav pošto isteknu 24 sata u kojima kandidat ima pravo odbiti ocjenu. Na temelju toga možete, kako znate, izvršiti testiranja i sve druge radnje, a upis u indeks bit će kad prilike dopuste, očito ne prije rujna.

KOMENTAR (TEORIJA I PRAKSA PREPISIVANJA, SKICA):

Jasno je da je ovakva provedba ispita (uglavnom frustrantna) novost i za vas i za nastavnike. Držim korisnim iznijeti nekoliko interesantnih pojava.

Zbog online pisanja, podrazumijevalo se da smo svjesni kako će se ocjena formirati otprilike po načelu 'prepisivanje + nešto vlastito što pokazuje manji ili veći kandidatov rad ili razumijevanje tema', nešto kao 'prepisivanju dodana vrijednost' (PDV) - na to sam izrijekom upućivao u porukama (vlastiti primjeri i slično). Bilo mi je jasno da će studenti u nekom opsegu prepisivati, tj. da će se navrijeme okružiti papirima i/ ili otvorenim fileovima spuštenima u alatnu traku, možda i jedni drugima slati na razne načine odgovore. Studentima je, držim, bilo jasno da ja dobro poznajem građu, literaturu i prezentacije, jer sam sve to osobno načinio, ove godine dodatno temeljito prostudirao radi proširenja prezentacije.

Ja umijem prepoznati svoj tekst, samim time i precizno razlikovati tri načina na koji mu kandidat može pristupiti: kopiranje (copy/ paste, apsolutno nov način u ovoj posebnoj situaciji), prepisivanje (djelomično nov način, jer klasični šalabahteri, papirnati ili mobitelni, sadrže natuknice na temelju kojih student onda razvija misao i oblikuje – formalno vlastitu - rečenicu, a sada se može prepisivati cjelina, tj. ne natuknica nego već oblikovana, definirana – moja ili čija druga – rečenica), te parafraziranje, što je legitiman način iznošenja ideja.

Dakle, ispit je počivao na uzimanju u obzir nenormalnost prilika, ali i na uvjerenju da se i tada može iskazati znanje, kad se ima. Krajnje jednostavno, minimum u prepisivanju je osjećaj mjere.

No, proizlazi da klasični šalabahter zapravo potiče korisnikovo razmišljanje i koncentriranost. Kad, naime, student prepisuje na starinski način, ili kad piše odgovor iz glave, njegova je misao konzistentna, tj. rečenica proizlazi iz prethodne rečenice kao svojevrsne premise, dakle kazivanje u tom smislu ima unutrašnju logiku čak i kad je odgovor oskudan ili pogrešan: ljudsko biće neće napisati jednu za drugom dvije značenjski oprečne rečenice ili će, ako mu kazivanje tako teče, umetnuti neki veznik ili prilog tipa 'međutim', 'ali'... Kad se u aktualnoj situaciji prepisuje ili kopira s prezentacije, a želi se ostaviti dojam da se to ne čini nego da se sistematizira odgovor iz svog šireg znanja, onda student šara po slajdovima koji čine neku tematsku cjelinu, pa iz jednog uzme jednu rečenicu, iz drugog drugu itd, čvakni sim, čvakni tam, i lijepi ih – mehanički! – jednu za drugom. Tako dobivamo odgovore koji su u sebi nekonzistentni, nelogični, protuslovni, npr. rečenici 'jezici nemaju nikakve urođene značajke koje omogućuju njihovo širenje' slijedi rečenica 'engleski se širi zato što ima mnogo jednosložnih riječi'. Jer kad se tako napreskokce lijepi, ne uočava se da kvalitetna obrada neke teme zahtijeva da se predoče i neke netočne, s vremenom opovrgnute, dijelom točne ili uzajamno oprečne teze, pa se pokazuje zašto su one takve i u čemu im je slabost. To se jasno i vidi kad se slajdovi proučavaju s razumijevanjem (ili kad se napravi kvalitetan starinski šalabahter, ili kad se nešto dobro naštreba napamet).

U nekim odgovorima uočio sam kopiranje iz starijih prezentacija, dakle ono što sam ove godine izostavio zbog nenormalnih prilika. To nije po sebi loše – znanje nije štetno, ali kopiranje jest.

U sklopu odgovora na jedno pitanje relativno velik broj studenata je uvrštavao, kopirano ili parafrazirano, nešto što uopće NE čini dio građe ni na ovom ni na ikojem mojem predmetu, osim što se dotična pojava označuje istim terminom. To je kao da vas na medicini pitaju što je 'operacija' a vi odgovorite da je to razina vojnog djelovanja između taktičke i strategijske, uključuje minimalno tri ojačane brigade, četiri bitnice topništva, oklopne postrojbe i zračnu potporu na zahvatu od barem 20 km bojišnice. Takav je odgovor, naravno, točan ali ne na medicini nego na vojnoj akademiji. Očito, netko je uzeo dotični termin i iz Wikipedije kopirao što je pod njim našao pa proslijedio na dalje kopiranje, ne misleći kojoj dicsciplini termin pripada.

Naravno, sve je to sankcionirano u ocjenama, pogotovo relativno masovni copy/ paste koji uključuje i moje tipfelere. U par slučajeva kopirana je i moja sugestija poput „pogledajte na Internet“ ili „ovo možete i sami upisati u tražilicu“, kako sam dodavao u ove proširene prezentacije.

Više vas neću gnjaviti, ali kako vidite, mnogo sam i ja naučio. Samo ponavljam da sam ja sve svoje prezentacije osobno napisao, pa ih dobro poznajem.

Srdačno

prof. dr. sc. Ivo Žanić

Objavljeno: 18. 6. 2020. u 15:28
Ivo Žanić

Niže je poveznica za ispitni upitnik:

https://forms.gle/HHKCzimVLa3SZTaC8

Objavljeno: 17. 6. 2020. u 12:53
Ivo Žanić

Poštovani studenti i studentice,

molim vas da uza se imate indeks jer će se njegov broj, uz ime i prezime, tražiti u sklopu današnjeg ispita. Uvažava se i broj osobne ako vam je indeks na upisu ocjene.

Srdačno

prof. dr. Ivo Žanić

Objavljeno: 9. 6. 2020. u 21:17
Ivo Žanić

Poštovani studenti i studentice,

evo podataka vezanih za provođenja ispita na predmetu Hrvatski kao medijski jezik, u terminu u srijedu 18. lipnja i svim ostalim terminima, uvijek s početkom u 15.30 sati, kako je počinjala i nastava.

Ispit će se odvijati online, pismeno, posredstvom Googleova obrasca/ Google Forms, poveznica na koji će biti poslana svim studentima prijavljenima na dotični ispitni rok, toga dana nešto prije 15.30 sati, s mogućnošću otvaranja u to vrijeme. Ispit će trajati 60 minuta, te se testovi poslani nakon 16.30 sati neće uzimati u obzir, odnosno bit će diskvalificirani.

S obzirom na prilike koje su nas svih poremetile, testovi su prilično skraćeni u odnosu na moje redovne upitnike, te ih čini sedam pitanja: prva četiri su, kao, relativno jednostavnija ili kraća, odnosno čini ih klasična upitna rečenica tipa što je ovo/ ono, na koju se odgovara u nekoliko rečenica; posljednja tri su, kao, teža, iako je prikladnije reći narativnija i postavljena tako da zahvate šire neku temu. To se onda može smatrati i lakšim, jer studentu omogućuje narativniji iskaz ili esejističniju formu u kojoj se preciznijom, kreativnijom interpretacijom jedne dimenzije teme može nadomjestiti izostanak ili slabija obrada neke druge dimenzije. No, to je sve apstraktno i gledano iz moga kuta, koji je prirodno drugačiji, ali navodim jer mislim da ipak stvara neku konkretniju sliku onoga što vas očekuje. Također, moje samotestiranje pokazuje da se u 60 minuta može na miru napisati kvalitetan ispit.

Uz neka pitanja izrijekom se traže primjeri, uz neka ne, ali ističem da su u svakom odgovoru mogući primjeri, da dobre primjere ja uvijek visoko cijenim, a primjer koji student uvrsti iz vlastitog znanja (neki medijski citat, reklama, grafit, spontana tvorba u komunikaciji...), dakle izvan primjera navedenih u literaturi i mojim prezentacijama, držim izuzetno vrijednim, nečim što pokazuje autentično znanje i poznavanje tema kojima smo se bavili. I to se onda nagrađuje.

Neće biti bodovanja pojedinačnih pitanja nego će se ocjena odnositi na cjelinu testa.

Ocjene, ako ih tko ne odbije, bit će upisane u sustav čim pregledam testove, a u indekse kad se bude moglo, očito ne prije rujna.

Ako što nije jasno, pitajte.

Srdačno

prof. dr. Ivo Žanić

Objavljeno: 25. 5. 2020. u 20:16
Ivo Žanić

Poštovani studenti,

jučer sam u nastavne materijale stavio dopunjenu/ proširenu prezentaciju za 13. susret i time je završeno gradivo za ispit. Susret 12 sam izostavio (nemojte da vas zavara činjenica da literatura za nj ima samo 11 stranica - to je vrlo komplicirana tema i vaša pošteda je velika; i u drugim susretima izvršio sam dosta kraćenja, naravno, u principu na mjestima gdje sam smatrao da pisano objašnjenje ne može zamijeniti živu komunikaciju). Uglavnom, s postavljenim prezentacijama i literaturom koja je postavljena u PDF-ovima na intranetu i koja je dostupna na poveznicama na časopise imate KONAČAN OPSEG svega što vam treba da dobijete peticu. Iz toga ću formulirati pitanja.

Jedna studentica javila mi je kako ste u raspravi na Facebooku zaključili da je moja ideja o ispitima preko Skypea ili Zooma loša, te da je bolje održati ispite napismeno, kao Google Classroom/ Google Forms, u čemu da imate dobra iskustva. Rapitujem se i razmišljam, imam na umu (a imajte  i vi) da nikad nema rješenja kojim bi svi bili zadovoljni, ali mi se zaista počinje činiti da je način koji predlažete bolji odnosno najmanje loš iako sam čuo svakojakih iskustava i sa studentske i s nastavničke strane. Nadam se da je i ona prenijela vama ostalima što sam odgovorio, da znate i moju stranu.

U svakom slučaju, dobro je i svima korisno da se studentica javila i obavijestila me precizno o vašim stavovima. Ne znam, međutim, koliko je vas sudjelovalo u toj raspravi, a s ovako važnom odlukom treba da budu upoznati svi. Do kraja tjedna poslat ću svima okružnicu i sve dokraja razjasniti, uvažavajući ono što mi je prenijela dotična studentica. U tom slučaju, znači, ispit bi bio kao na službenom roku, pisao bi se u zadanom vremenu i sadržavao pitanja prilagođena online rješavanju/ odgovaranju; termini su, kako znate, 18. lipnja i 2. srpnja.

Srdačan pozdrav

prof. dr. Ivo Žanić

  

Objavljeno: 18. 5. 2020. u 19:03
Ivo Žanić

Poštovani kolege i kolegice,

jedna je studentica danas postavila pitanje opće važnosti, naime hoće li biti kakva predroka. Kako planiram ono što je jedino moguće do daljega, dakle individualni usmeni ispit online (Skype ili Zoom), mislio sam ionako s tim početi već prvih dana lipnja. To ćemo precizirati kad postavim još ova dva susreta, pa onda sve skupa prokomentiramo.

No, opća ideja je da svaki dan mogu obaviti nekoliko ispita, 5, 6, ne znam koliko bi moglo trajati, možda pola sata do 40 minuta svaki, pa se ocjena čuva i upisuje studentu u sustav na onaj službeni rok na koji se prijavi. Inače ne znam kako je moguće ispitati 60 ili 70 studenata na konkrektni datum službenog roka. Znači oko 1. lipnja počeli bismo sastavljati redoslijed kandidata, a vi već sada možete sebi planirati ugrubo, može mi se već sada javiti netko tko bi, recimo, htio polagati u utorak 3. lipnja u 9.30 sati i onda mu tada pošaljem e-poziv. Da se lijepo gledamo i ispitujemo. Načelno, možete računati na sve radne dane od 9.00 do 13 ili 14 sati. I nema predomišljanja ili neodaziva na poziv - to je kao neizlazak na ispit.

To je dakle moja ideja. Netko će biti prvi i onda vam prenijeti iskustva. Možda studentica koja postavlja životna i važna pitanja. Usput, predzadnji ću susret bitno skratiti a za zadnji ionako imate link za literaturu pa možete pogledati taj rad i prije nego pošaljem prezentaciju. 

Srdačno

Objavljeno: 18. 6. 2020. u 21:07
Ivo Žanić

Moli se student(ica) s brojem indeksa 0066262846 da javi ime i prezime jer se inače test ne može uvažiti.

Studentima koji su pisali test iako nisu bili formalno prijavljeni, a u tom smislu nisu mi se prethodno obratili molbom, testovi se diskvalificiraju.

Oni koji su odgovorili pod šifrom odnosno ušli samo da skinu test nisu ostvarili baš neku dobit jer sam predvidio tu mogućnost i smislio serum.

Srdačno

prof. dr. Ivo Žanić