Jezik | Language: HRV ENG
Država i ustav
Šifra: 55419
ECTS: 5.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Hrvoje Špehar
Izvođači: izv. prof. dr. sc. Hrvoje Špehar - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Kolegij se bavi sustavnim odnosom države i ustava, te njihovom transformacijom u procesima europeizacije i globalizacije. Kolegij želi obuhvatiti probleme pojmovnoga određenja i objašnjenja povijesnog razvoja države, moderne države kao političke forme, usporedbe moderne države s predmodernim političkim oblicima, različite načine legitimacije, načelo laičnosti / sekularnosti, odnose crkve i države, europeizacijski i globalizacijski učinak na suvremenu državu. Cilj nastave je da se studenti upoznaju s kompleksnim odnosom države i ustava, da upoznaju povijest ovoga odnosa i da kritički razlikuju specifičnosti moderne države. Upravo iz potrebe objašnjenja temeljnih pojmova kategorijalnog aparata studija države i ustava u političkoj znanosti, kolegij se ne bavi samo terminološkim, etimološkim i genetičkim određenjima subjekta istraživanja. Temeljna istraživačka namjera je usmjerena prema razumijevanjima koje pruža historijsko-institucionalistička paradigma, kao dio novoinstitucionalističkih pravaca u političkoj znanosti. Prema navedenim ciljevima, kolegij se želi baviti teorijskim pluralizmom koji postoji u istraživanjima države i ustava, kao posljedice višestrukosti odredbi javnopravnih institucija i njima inherentnih geneza pravnih sustava koji produciraju i/ili regeneriraju političke sustave (sustave vlasti/moći/odlučivanja/upravljanja...), te time omogućiti kritičke pristupe vrednovanjima različitih teorijskih pristupa u političkoj znanosti istraživanja države i ustava. Kolegij se, sukladno navedenom, ne može ograničiti samo na aktualne mogućnosti i ograničenja institucija kao što su država ili ustav, već se mora baviti višerazinskim problemima institucionalnih metamorfoza, kao uzroka i učinaka različitih pravno-političkih uređenja. Jednako tako, uz ontologiju, etimologiju i genezu institucija države i ustava, kolegij nastoji razmotriti (ograničene) mogućnosti normativne političke znanosti u ovom području, kao i deontologije institucija. Posljednji naglasak na deontologiji tiče se posebice suvremenih političkih sustava (primjerice europskog modela vladavine governance), ali se jednako odnosi i na adaptibilne procese u postojećim političkim sustavima, koji se uobičajeno definiraju u klasičnim institucionalnima kategorijama. Istraživački fokus je na povijesnim odnosima koji su generirali različite oblike političkih zajednica, modernu državu i različite druge oblike pravno-političkih institucija. Kolegij želi staviti poseban naglasak na odnose države i crkve tijekom različitih historijskih perioda i suvremenosti, kao i objasniti načelo laičnosti kao veoma važno načelo suvremenih političkih sustava. Načelo laičnosti, kao načelo pravno-političkog poretka, jedno je od temeljnih institucionalnih polazišta u institucionalnoj metamorfozi moderne države. Definirano u dugom historijskom procesu institucionalnih metamorfoza političkih sustava, doživjelo je svoju etimološku i političku upotrebu u okviru moderne države (Francuska krajem 19. st.) i proširilo se u gotovo sve suvremene političke sustave, gdje je provedeno uz određene modifikacije (usp. H. Pena-Ruiz). Da bi se razumijevao historijsko-institucionalni proces stvaranja i oblikovanja suvremenih oblika država (kreiranih i/ili uspostavljenih putem pisanih/nepisanih ustava), važno se osloniti na premise iz različitih filozofijsko-teoloških kritičkih osvrta na probleme svetog/svjetovnog (sakralnog/sekularnog) i uspostavljanja različitih demarkacijskih linija u područjima odnosa institucija koje se zasnivaju na egalitarnim odnosima i onih koje se uspostavljaju na različitim komunitarnim osnovama. S tim u vezi, kolegij će se dijelom osvrnuti i na probleme odnosa multikulturnog (multikulturalizma) i egalitarnog (egalitarizma), kao posebnih vrsta političkih ideologema, oko kojih su se svrstale danas dominantne i propulzivne društvene teorije.
Literatura:
  1. Jean Picq: Povijest države u Europi. Vlast, pravda i pravo od srednjega vijeka do naših dana
  2. Branko Smerdel: Ustavno uređenje europske Hrvatske
  3. Duško Vrban: Država i pravo
1. semestar
Izborni pol 1-1 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 1-1 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija

3. semestar
Izborni pol 2-1 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 2-1 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Termini konzultacija:
Objavljeno: 29. 6. 2020. u 12:25
Hrvoje Špehar

Poštovane kolegice i kolege,

 

zbog pogoršanja epidemiološke situacije srpanjski ispitni rok održat će online usmenim putem. Studenti mogu prijaviti ispit ako su položili dio ispita (prvi ili drugi kolokvij) i ako nisu položili niti jedan dio. Uvjet za izlazak na ispit je dovoljan broj bodova iz ostalih aktivnosti (seminar…). O detaljima i rasporedu nakon prijave svi prijavljeni studenti bit će obavješteni.

 

Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Špehar

Popis obavijesti