Jezik | Language: HRV ENG
Država i ustav
Šifra: 55419
ECTS: 5.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Hrvoje Špehar
Izvođači: izv. prof. dr. sc. Hrvoje Špehar - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Kolegij se bavi sustavnim odnosom države i ustava, te njihovom transformacijom u procesima europeizacije i globalizacije. Kolegij želi obuhvatiti probleme pojmovnoga određenja i objašnjenja povijesnog razvoja države, moderne države kao političke forme, usporedbe moderne države s predmodernim političkim oblicima, različite načine legitimacije, načelo laičnosti / sekularnosti, odnose crkve i države, europeizacijski i globalizacijski učinak na suvremenu državu. Cilj nastave je da se studenti upoznaju s kompleksnim odnosom države i ustava, da upoznaju povijest ovoga odnosa i da kritički razlikuju specifičnosti moderne države. Upravo iz potrebe objašnjenja temeljnih pojmova kategorijalnog aparata studija države i ustava u političkoj znanosti, kolegij se ne bavi samo terminološkim, etimološkim i genetičkim određenjima subjekta istraživanja. Temeljna istraživačka namjera je usmjerena prema razumijevanjima koje pruža historijsko-institucionalistička paradigma, kao dio novoinstitucionalističkih pravaca u političkoj znanosti. Prema navedenim ciljevima, kolegij se želi baviti teorijskim pluralizmom koji postoji u istraživanjima države i ustava, kao posljedice višestrukosti odredbi javnopravnih institucija i njima inherentnih geneza pravnih sustava koji produciraju i/ili regeneriraju političke sustave (sustave vlasti/moći/odlučivanja/upravljanja...), te time omogućiti kritičke pristupe vrednovanjima različitih teorijskih pristupa u političkoj znanosti istraživanja države i ustava. Kolegij se, sukladno navedenom, ne može ograničiti samo na aktualne mogućnosti i ograničenja institucija kao što su država ili ustav, već se mora baviti višerazinskim problemima institucionalnih metamorfoza, kao uzroka i učinaka različitih pravno-političkih uređenja. Jednako tako, uz ontologiju, etimologiju i genezu institucija države i ustava, kolegij nastoji razmotriti (ograničene) mogućnosti normativne političke znanosti u ovom području, kao i deontologije institucija. Posljednji naglasak na deontologiji tiče se posebice suvremenih političkih sustava (primjerice europskog modela vladavine governance), ali se jednako odnosi i na adaptibilne procese u postojećim političkim sustavima, koji se uobičajeno definiraju u klasičnim institucionalnima kategorijama. Istraživački fokus je na povijesnim odnosima koji su generirali različite oblike političkih zajednica, modernu državu i različite druge oblike pravno-političkih institucija. Kolegij želi staviti poseban naglasak na odnose države i crkve tijekom različitih historijskih perioda i suvremenosti, kao i objasniti načelo laičnosti kao veoma važno načelo suvremenih političkih sustava. Načelo laičnosti, kao načelo pravno-političkog poretka, jedno je od temeljnih institucionalnih polazišta u institucionalnoj metamorfozi moderne države. Definirano u dugom historijskom procesu institucionalnih metamorfoza političkih sustava, doživjelo je svoju etimološku i političku upotrebu u okviru moderne države (Francuska krajem 19. st.) i proširilo se u gotovo sve suvremene političke sustave, gdje je provedeno uz određene modifikacije (usp. H. Pena-Ruiz). Da bi se razumijevao historijsko-institucionalni proces stvaranja i oblikovanja suvremenih oblika država (kreiranih i/ili uspostavljenih putem pisanih/nepisanih ustava), važno se osloniti na premise iz različitih filozofijsko-teoloških kritičkih osvrta na probleme svetog/svjetovnog (sakralnog/sekularnog) i uspostavljanja različitih demarkacijskih linija u područjima odnosa institucija koje se zasnivaju na egalitarnim odnosima i onih koje se uspostavljaju na različitim komunitarnim osnovama. S tim u vezi, kolegij će se dijelom osvrnuti i na probleme odnosa multikulturnog (multikulturalizma) i egalitarnog (egalitarizma), kao posebnih vrsta političkih ideologema, oko kojih su se svrstale danas dominantne i propulzivne društvene teorije.
Literatura:
  1. Jean Picq: Povijest države u Europi. Vlast, pravda i pravo od srednjega vijeka do naših dana
  2. Branko Smerdel: Ustavno uređenje europske Hrvatske
  3. Duško Vrban: Država i pravo
1. semestar
Izborni pol 1-1 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 1-1 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija

3. semestar
Izborni pol 2-1 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 2-1 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Termini konzultacija:
Objavljeno: 29. 1. 2020. u 10:29
Hrvoje Špehar

0015239707                47        

0015244207    37                    

0015240089    37                    

0015239712    39                    

0015240260    37                    

0015241247                47        

0015240159    19                    

0015243759    23                    

0015236997                33        

0015240346    26                    

0015236287                36        

0015244228    20                    

0015234604    30                    

0015240554                19        

0015243439    23                    

0015243694                36        

0015240094    40                    

0015243509                38        

0015239289                56        

 

 

Popis obavijesti