Jezik | Language: HRV ENG
Država i ustav
Šifra: 55419
ECTS: 5.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Hrvoje Špehar
Izvođači: izv. prof. dr. sc. Hrvoje Špehar - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Kolegij se bavi sustavnim odnosom države i ustava, te njihovom transformacijom u procesima europeizacije i globalizacije. Kolegij želi obuhvatiti probleme pojmovnoga određenja i objašnjenja povijesnog razvoja države, moderne države kao političke forme, usporedbe moderne države s predmodernim političkim oblicima, različite načine legitimacije, načelo laičnosti / sekularnosti, odnose crkve i države, europeizacijski i globalizacijski učinak na suvremenu državu. Cilj nastave je da se studenti upoznaju s kompleksnim odnosom države i ustava, da upoznaju povijest ovoga odnosa i da kritički razlikuju specifičnosti moderne države. Upravo iz potrebe objašnjenja temeljnih pojmova kategorijalnog aparata studija države i ustava u političkoj znanosti, kolegij se ne bavi samo terminološkim, etimološkim i genetičkim određenjima subjekta istraživanja. Temeljna istraživačka namjera je usmjerena prema razumijevanjima koje pruža historijsko-institucionalistička paradigma, kao dio novoinstitucionalističkih pravaca u političkoj znanosti. Prema navedenim ciljevima, kolegij se želi baviti teorijskim pluralizmom koji postoji u istraživanjima države i ustava, kao posljedice višestrukosti odredbi javnopravnih institucija i njima inherentnih geneza pravnih sustava koji produciraju i/ili regeneriraju političke sustave (sustave vlasti/moći/odlučivanja/upravljanja...), te time omogućiti kritičke pristupe vrednovanjima različitih teorijskih pristupa u političkoj znanosti istraživanja države i ustava. Kolegij se, sukladno navedenom, ne može ograničiti samo na aktualne mogućnosti i ograničenja institucija kao što su država ili ustav, već se mora baviti višerazinskim problemima institucionalnih metamorfoza, kao uzroka i učinaka različitih pravno-političkih uređenja. Jednako tako, uz ontologiju, etimologiju i genezu institucija države i ustava, kolegij nastoji razmotriti (ograničene) mogućnosti normativne političke znanosti u ovom području, kao i deontologije institucija. Posljednji naglasak na deontologiji tiče se posebice suvremenih političkih sustava (primjerice europskog modela vladavine governance), ali se jednako odnosi i na adaptibilne procese u postojećim političkim sustavima, koji se uobičajeno definiraju u klasičnim institucionalnima kategorijama. Istraživački fokus je na povijesnim odnosima koji su generirali različite oblike političkih zajednica, modernu državu i različite druge oblike pravno-političkih institucija. Kolegij želi staviti poseban naglasak na odnose države i crkve tijekom različitih historijskih perioda i suvremenosti, kao i objasniti načelo laičnosti kao veoma važno načelo suvremenih političkih sustava. Načelo laičnosti, kao načelo pravno-političkog poretka, jedno je od temeljnih institucionalnih polazišta u institucionalnoj metamorfozi moderne države. Definirano u dugom historijskom procesu institucionalnih metamorfoza političkih sustava, doživjelo je svoju etimološku i političku upotrebu u okviru moderne države (Francuska krajem 19. st.) i proširilo se u gotovo sve suvremene političke sustave, gdje je provedeno uz određene modifikacije (usp. H. Pena-Ruiz). Da bi se razumijevao historijsko-institucionalni proces stvaranja i oblikovanja suvremenih oblika država (kreiranih i/ili uspostavljenih putem pisanih/nepisanih ustava), važno se osloniti na premise iz različitih filozofijsko-teoloških kritičkih osvrta na probleme svetog/svjetovnog (sakralnog/sekularnog) i uspostavljanja različitih demarkacijskih linija u područjima odnosa institucija koje se zasnivaju na egalitarnim odnosima i onih koje se uspostavljaju na različitim komunitarnim osnovama. S tim u vezi, kolegij će se dijelom osvrnuti i na probleme odnosa multikulturnog (multikulturalizma) i egalitarnog (egalitarizma), kao posebnih vrsta političkih ideologema, oko kojih su se svrstale danas dominantne i propulzivne društvene teorije.
Literatura:
  1. Jean Picq: Povijest države u Europi. Vlast, pravda i pravo od srednjega vijeka do naših dana
  2. Branko Smerdel: Ustavno uređenje europske Hrvatske
  3. Duško Vrban: Država i pravo
1. semestar
Izborni pol 1-1 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 1-1 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija

3. semestar
Izborni pol 2-1 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 2-1 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Termini konzultacija:
Objavljeno: 23. 2. 2019. u 19:28
Hrvoje Špehar

0015236154

38

 

0015239936

 

39

0015236609

30

 

0015236357

42

 

0015236042

36

 

110497

38

 

080708

 

22

0015239871

20

 

0067520792

39

 

00152346307

 

44

9777

29

 

0066269392

 

40

0067553645

44

 

0015236864

 

37

091976610

40

46

0015240005

36

 

00152365182

38

 

00152311160

 

24

0066258014

28

36

Popis obavijesti