U srednjoj i Istočnoj Europi prošlo je 30 godina od pada socijalističkih režima i uvođenja demokracije. Trideset godina transformacije bilo je raznoliko. Isti izvorni trenutak pada socijalizma razni su akteri, zemlje ili institucije različito koristile i oblikovale kako bi proizvele različite rezultate. Ne samo da postoji podjela središnje i Istočne Europe na one koji su sada članice EU i one koje to nisu, već postoji i podjela između onih koji su učvrstili neku razinu demokracije i onih koji su učvrstili određeni stupanj autoritarnih režima. Autoritarno zaostajanje je činjenica koja se više ne može tretirati kao faza u konsolidaciji demokracije, ali se također mora prepoznati kao jedna vrsta rezultata transformacija. Što je oblikovalo ta raznolika kretanja? Zašto su neke zemlje konsolidirale demokraciju i slobodne medijske sustave, a druge hibridne ili autoritarne režime sa cenzuriranim medijima? Kako se te promjene uspoređuju s promjenama drugih europskih medijskih sustava? Trebamo li usporediti medijske sustave ili medijske kulture? Upravo ovom problematikom bavit će se proljetna škola i istraživačka konferencija pod nazivom „Usporedba postsocijalističkih medijskih sustava“ koja će se održati u Dubrovniku (Interuniversity Center, IUC) od 12. do 16. travnja 2021.