Jezik | Language: HRV ENG

Voditelj Studija: prof. dr. sc. Tihomir Cipek 

e-mail: tcipek@fpzg.hr


Zamjenik voditelja: dr. sc. Nebojša Blanuša 

e-mail: nblanusa@fpzg.hr

 

I. 1. Uvod

Regionalne komparativne politike (area studies) jedan su od najprimjenjivanijih i najpopularnijih načina proučavanja politike u svijetu. Njihova je zadaća da omoguće studij politike u velikim svjetskim regijama, kakve su Latinska Amerika, Bliski istok, Jugoistočna Azija, Zapadna Europa itd., kao i u pojedinim državama koje ih čine. Među velikim svjetskim regijama i prije Drugoga svjetskog rata, a osobito nakon njega, poseban je znanstveni i politički interes zaokupljala Istočna Europa. Usmjerenost istraživača, poglavito američkih i zapadnoeuropskih, na Istočnu Europu bila je ponajprije motivirana političkim interesima: u njoj se nalazio Sovjetski Savez kao glavni vojni, politički i ideološki protivnik SAD-a i Zapada uopće, ona je apsorbirala cijelu predratnu staru Srednju Europu koja se smatrala dijelom zapadnoga kulturno-civilizacijskog kruga, integrirala je u sebe baltičke zemlje koje su prije rata bile neovisne države, pretvorivši ih u "sovjetski Zapad". Tako raznoliko povijesno područje politički je homogenizirao komunistički politički i društveni poredak. Stvarna politička homogenizacija u teorijskom se smislu pokazala kao konceptualna homogenizacija koja je tu regiju učinila podobnom za komparativna istraživanja.

 

Nakon velikoga vala demokratizacije potkraj osamdesetih i početkom devedesetih godina 20. stoljeća komunistički su poreci zamijenjeni demokratskim političkim sustavima u gotovo svim zemljama. U procesu demokratske tranzicije nekoć jedinstvena istočnoeuropska regija "raspala" se na tri regije: obnovljenu "staru" Srednju Europu, Jugoistočnu Europu i "pravu" ili "užu" Istočnu Europu. Na raspad Istočne Europe i oblikovanje novih regija utjecali su brojni čimbenici: različita povijesna naslijeđa, uključujući i naslijeđa komunizma i različite tradicije oponiranja njemu u pojedinim zemljama; primjena različitih obrazaca demokratske tranzicije, uključujući i uspostavu različitih demokratskih političkih institucija; problem državnosti, odnosno činjenica jesu li pojedine podregije i zemlje bile suočene s raspadom staroga državnog poretka i uspostavom ili obnovom nacionalnih država; regionalno i međunarodno okruženje i dr.

 

Nakon regionalnog prestrukturiranja na području nekadašnje Istočne Europe, Hrvatska se našla u dvostrukome regionalnom okruženju: u "staroj" Srednjoj Europi, kojoj je povijesno pripadala veći dio svoje moderne povijesti, i u "novoj" Jugoistočnoj Europi, koja je u osnovi nastala raspadom bivše jugoslavenske države, premda se ta regija ne može svesti na njezine države sljednice. Pripadnost Hrvatske tim dvama regijama ujedno je glavni znanstveni i politički razlog zbog kojega smo se odlučili ponuditi program poslijediplomskoga specijalističkog studija "Regionalne komparativne studije Srednje i Jugoistočne Europe". U hrvatskoj znanstvenoj, strukovnoj i političkoj javnosti nisu, naime, dostatno osviještene promjene što su se zbile raspadom Istočne Europe i regionalnim prestrukturiranjem koje je on izazvao. U javnome diskursu stoga još umnogome prevladavaju stari obrasci mišljenja i ponašanja, što u novoj konfiguraciji političkih odnosa može biti štetno za oblikovanje nacionalne politike prema novome interesno-političkom okruženju u kojemu se Hrvatska našla.

 

U sklopu Studija polaznici se upoznaju s političkim sustavima i politikama najvažnijih država u obje regije, s međusobnim odnosima među njima, uključujući i različite oblike regionalnih asocijacija, s regionalnim sukobima i napetostima, s hrvatskim regionalnim politikama i politikama prema pojedinim članicama regija itd. Podrobniji sadržaj studija izložen je u predmetnim silabusima.

 

I. 2. Opći dio

I.2.1. Naziv Studija

Poslijediplomski specijalistički studij "Regionalne komparativne studije Srednje i Jugoistočne Europe" 

 

I.2.2. Nositelj Studija

Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Studij politologije, Odsjek za komparativnu politiku.

 

I.2.3.Trajanje Studija

Dva semestra.

 

I.2.4. Uvjeti upisa na Studij

Na Studij se mogu upisati slijedeći pristupnici:

 

- politolozi i novinari koji su završili četverogodišnji diplomski Studij politologije i Studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu prema "predbolonjskom programu";

 

- politolozi i novinari koji su završili diplomski studij na Fakultetu političkih znanosti prema "bolonjskom programu";

 

- pristupnici koji su završili diplomski studij na fakultetima društvenih i humanističkih znanosti prema "predbolonjskome" i "bolonjskom" programu u Republici Hrvatskoj;

 

- pristupnici koji su završili diplomski studij na fakultetima društvenih i humanističkih znanosti izvan Republike Hrvatske, a kojima je diploma nostrificirana prema važećim zakonskim propisima Republike Hrvatske.

 

Ako se na natječaj objavljen u javnim glasilima u Republici Hrvatskoj prijavi veći broj pristupnika od broja koji se upisuje na Studij, prednosti pri upisu imat će kandidati s boljim uspjehom u diplomskome odnosno preddiplomskom studiju. 

 

1.2.5. Priznavanje ECTS bodova za doktorski studij

ECTS bodovi sa šest izbornih predmeta mogu se priznati kao ECTS bodovi studentima koji pohađaju Doktorski studij iz "Komparativne politike".

 

I.2.6. Kompetencije koje se stječu završetkom Studija

Polaznici koji završe studij stječu znanja koja im omogućuju razumijevanje političkih procesa i odnosa u hrvatskome regionalnom okruženju. Stječu znanja o političkim institucijama i procesima, odnosno o politikama općenito, zemalja koje se nalaze u respektivnim regijama, a napose o politikama zemalja koje zbog svoje veličine, privredne moći, političkog utjecaja u međunarodnoj zajednici imaju status ključnih regionalnih igrača, kao i Hrvatskoj susjednih zemalja. Na temelju tih znanja osposobljavaju se za sudjelovanje u oblikovanju nacionalnih politika Hrvatske prema pojedinim zemljama i regijama, odnosno prema recentnim problemima što dominiraju u njima.

Kao znanstvenici i najkvalificiraniji stručnjaci za različita područja regionalne i međunarodne politike mogu se zapošljavati na zahtjevnim mjestima i u službama pri zakonodavnoj i izvršnoj vlasti (u parlamentarnim odborima, te ostalim radnim, stručnim i savjetničkim tijelima parlamenta, predsjednika i ostalih najviših dužnosnika parlamenta, u parlamentarnim klubovima političkih stranaka, kao savjetnici pojedinih zastupnika, u vladinim radnim tijelima i stručnim službama, u pojedinim ministarstvima i njihovim specijaliziranim odjelima, u savjetničkim timovima predsjednika države itd.), u državnoj upravi, regionalnoj i lokalnoj samoupravi, diplomaciji, u regionalnim i međunarodnim institucijama i organizacijama, u institucijama Europske Unije unutar takozvane hrvatske kvote, u nacionalnim pregovaračkim timovima, u timovima za regionalni i međunarodni politički krizni menadžment, u stručnim službama hrvatskih privatnih korporacija koje pretendiraju na regionalno i međunarodno širenje, u masovnim medijima kao specijalizirani analitičari politika pojedinih zemalja, regionalnih i međunarodne politike itd.

 

I.2.7. Akademski naziv koji se stječe završetkom Studija

Nakon ispunjavanja svih uvjeta koji su propisani Režimom Studija, polaznik ili polaznica stječe akademski naziv sveučilišni specijalist/ sveučilišna specijalistica komparativne politike. 

 

 

I.4.2. Prostor i oprema

Nastava se izvodi u prostorima Fakulteta političkih znanosti. Fakultet političkih znanosti raspolaže s tri velike i šest malih predavaonica opremljene s najnovijom informacijsko-komunikacijskom tehnologijom i klimatizacijskim uređajima. Osim toga, polaznicima će na raspolaganju biti informatička radionica s 25 kompjutora na koje su instalirani programi potrebni za kvalitetan istraživački rad.

 

Tijekom Studija polaznici se imaju pravo koristiti fakultetskom knjižnicom koja sadržava bogatu zbirku knjiga i časopisa s područja političke znanosti.

 

Za studij je napose važno što knjižnica raspolaže mnogim časopisima s područja komparativne politike uopće (Comparative Politics, Comparative Political Studies, Journal of Comparative Policy Analysis itd.), s područja regionalnih komparativnih politika (Central European Political Science Review, Politics in Central Europe, East European Politics and Society, East European Quarterly, Osteuropa, Südosteuropa itd.), kao i nacionalnih politoloških časopisa država Srednje i Jugoistočne Europe (Teorija in praksa, Družboslovne rasprave, Pregled, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, Regio, The Polish Quarterly of International Affairs itd.). Knjižnica ima i sve vodeće hrvatske časopise s područja društvenih i humanističkih znanosti. Sam Fakultet političkih znanosti izdaje dva vodeća politološka časopisa u zemlji, pa i u regiji: Političku misao i Anale Hrvatskog politološkog društva. Mnogi su časopisi dostupni internetskim putem.

 

I.4.3. Popis nastavnika na Studiju (prema abecednom redu)

 

Dr. sc. Nebojša Blanuša, docent, Fakultet političkih znanosti, Zagreb

Dr. sc. Davor Boban, docent, Fakultet političkih znanosti, Zagreb

Dr. sc. Tihomir Cipek, red. prof., Fakultet političkih znanosti, Zagreb

Dr. sc. Goran Čular, docent, Fakultet političkih znanosti, Zagreb

Dr. sc. Armina Galijaš, docent, Sveučilište u Grazu

Dr. sc. Ivan Grdešić, red. prof., Fakultet političkih znanosti, Zagreb

Dr. sc. Damir Grubiša, izv. prof., Fakultet političkih znanosti, Zagreb

Dr. sc. Tvrtko Jakovina, izv. prof., Filozofski fakultet, Zagreb

Dr. sc. Zdravko Petak, izv. prof., Fakultet političkih znanosti, Zagreb

Dr. sc. Berto Šalaj, docent, Fakultet političkih znanosti, Zagreb

Dr. sc. Nenad Zakošek, red. prof., Fakultet političkih znanosti, Zagreb 

Dr. sc. Ivo Žanić, izv. prof., Fakultet političkih znanosti, Zagreb

 

I.4.4. Optimalan broj studenata

 

U skladu s općom upisnom politikom Fakulteta političkih znanosti te uzimajući u obzir postojeće kadrove, prostor i opremu, na poslijediplomski specijalistički studij upisat će se najmanje 20 i najviše 40 polaznika i polaznica. Nastava na nekome izbornom kolegiju izvodit će se ako ga upiše najmanje pet studenata.

 

I.4.5. Procjena troškova Studija po polazniku

 

U skladu s općom upisnom politikom Fakulteta političkih znanosti, ukupni trošak studija po polazniku iznosi 20.000,00 (dvadeset tisuća) kuna ili 10.000,00 (deset tisuća) kuna po semestru. Polaznici uplaćuju troškove studija nakon upisa u semestar, a prije početka nastave u svakom semestru na žiro račun Fakulteta političkih znanosti: 2360000-1101217644 (MB 3270262) ili izravno u Računovodstvu Fakulteta (kat III). 

 

I.4.6 Način praćenja kvalitete i uspješnosti Studija

 

Zakonitost, profesionalnu i akademsku etičnost te kvalitetu i uspješnost Studija nadziru Vijeće poslijediplomskoga specijalističkog studija "Regionalne komparativne studije Srednje i Jugoistočne Europe", fakultetski Odbor za osiguranje kvalitete nastave i Fakultetsko vijeće Fakulteta političkih znanosti.

 

Vijeće Studija "Regionalne komparativne studije Srednje i Jugoistočne Europe" čine svi nastavnici koji su nositelji kolegija, tri predstavnika studenata, te prodekani za znanost i nastavu. Predstavnike studenata biraju polaznici Studija većinom glasova nazočnih na prvom sastanku polaznika što ga saziva voditelj Studija ili njezin zamjenik. Vijeće Studija sastaje se najmanje jednaput semestralno. Odluke se donose većinom glasova svih članova Vijeća.

 

S polaznicima Studija neposredno kontaktira tajnik Studija, koji obavlja administrativne i tehničke poslove, te pomaže voditeljima u organizaciji Studija.