Search Icon
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Uvod u medijske sustave

Uvod u medijske sustave


OSNOVNI PODACI

Šifra:

55559

ECTS:

5.0

Nositelji:

prof. dr. sc. Zrinjka Peruško

Izvođači:

prof. dr. sc. Zrinjka Peruško - Seminar
Filip Trbojević, mag. soc. - Seminar
doc. dr. sc. Dina Vozab - Seminar

doc. dr. sc. Dina Vozab - Predavanja

Prijava ispita:


DETALJNE INFORMACIJE

1. KOMPONENTA

  • Predavanja 30
  • Seminar 30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

OPIS PREDMETA:

Cilj kolegija je upoznati studente s teorijskom i empirijskom dimenzijom strukture i dinamike suvremenih medijskih sustava. Predavanja će obuhvatiti dvije glavne cjeline u kojima će biti obrađeni temeljni pojmovi i društveni procesi koji definiraju medije i medijske sustave.
U uvodnoj cjelini definirat ćemo medije kao društvenu instituciju čijim djelovanjem se mijenjaju odnosi između članova društva. Govorit ćemo o medijima kao tehnologiji, društvenoj organizaciji-instituciji, sadržaju i publikama. Definirat ćemo temeljne karakteristike medija - filma, knjige, glazbene industrije, te industrije dnevnog tiska i revija, radija, televizije i novih medija; sličnosti i razlike između masovnih medija i drugih komunikacijskih medija te današnjih umreženih medija, razvojne cikluse medija, te njihovu različitu ulogu i utjecaj u društvu. U akademskoj godini 2016/17 seminarska nastava bit će, kroz obradu ciljanih tekstova, u cijelosti posvećena dodatnoj analizi pojedinih tema koje se obrađuju na predavanjima.
Druga cjelina analizirat će medijske sustave kroz četiri osnovna područja: medijska tržišta (ekonomske okolnosti nastanka i razvoja), politički paralelizam (bliskost medija i političkih elita), mediji i država (sadržaj i način utjecaja države u medijskom sustavu), profesionalizacija medijskih profesija (razvoj novinarstva i drugih medijskih djelatnosti) (prema Hallin + Mancini 2004). U kolegiju ćemo analizirati utjecaj političkog sustava na razvoj modela medijskog sustava, uz komparacije odnosa medija i državne/političke sfere u totalitarnim, autoritarnim i demokratskim medijskim sustavima, te u nekonsolidiranim demokracijama. Analizirat ćemo važnost slobode izražavanja i ulogu medija u različitim demokratskim modelima, uključujući osiguravanje informiranog pristanka građana na vlast, kontrolu vlasti, razvoju demokratske kulture - tolerancije, otvorenosti, javnog dijaloga; posredovanja i stvaranja javnosti i javnog mnijenja; civilno društvo. Ovdje ćemo obuhvatiti i normativne medijske teorije o vrstama medijskih sustava.
Ekonomski procesi druga su društvena okosnica razvoja medija kao industrije, pa tako i ukupnih medijskih sustava. Uloga medijskih vlasnika u demokratskom društvu često ima značajniju ulogu za razvoj medijskih sustava od države. Analizirat ćemo ekonomske aspekte medijske organizacije, definicije i oblike medijskog tržišta, te odnos medijske koncentracije i medijskog pluralizma.
Na kraju ćemo analizirati Hrvatski medijski sustav kroz tri faze: razvoj odnosa medija i države u 1990im godinama tranzicije, promjene u razdoblju nakon početka demokratske konsolidacije i otvaranja medijskog tržišta te prilagodbe europskim integracijama, te kroz model Hallina i Mancinija (2004). U ovoj akademskoj godini analizirati ćemo i pristupe analizi post-socijalističkih medijskih sustava. Na kraju ćemo promatrati i dimenzije medijskih sustava u digitalno doba, te analizirati četiri glavne dimenzije koje određuju digitalne medijske krajolike.

LITERATURA:

  1. . Zagreb: Jesenski Turk. 2011. Sylvia Harvey. Politika. Kreiranje politike medija. (str. 335-355.), u Briggs, Adam, Cobley, Paul. Uvod u studije medija. Clio. Beograd, 2005.;
  2. Ralph Negrine. Modeli medijskih institucija. Medijske institucije u Europi. (str. 355-374.), u Briggs, Adam, Cobley, Paul. Uvod u studije medija. Clio. Beograd, 2005.;
  3. Potter, W. James. Development of the mass media industries (poglavlje 9. str. 178-208) Media Literacy, Thousand Oaks, London, New Delhi: Sage. 1998.;
  4. Potter, W. James. Economic perspective (poglavlje 10. str. 199-220) Media Literacy, Thousand Oaks, London, New Delhi: Sage. 1998.;
  5. Paolo Mancini. Od medijskih efekata do teorije sustava: put komparativnog istraživanja u političkoj komunikaciji. Politička misao, Vol. 50, br. 2, 2013. http://hrcak.srce.hr/file/152819 Zrinjka Peruško. Komparativna analiza post-socijalističkih medijskih sustava. Politička misao, Vol. 50, br. 2, 2013. http://hrcak.srce.hr/file/152821 Zrinjka Peruško. Medijski sustav i medijska politika u Hrvatskoj 2010-2011, prema UNESCO-ovim indikatorima medijskog razvoja. Monitoring medija, 1/2012. http://cim.fpzg.hr/uploaded/monitoring%20medija12012.pdf;
  6. Peruško, Z., Čuvalo, A. (2014) Comparing Socialist and Post-Socialist Television Culture. Fifty Years of Television in Croatia. View - Journal of European Television, History + Culture, Vol 3, No. 5, 2014 pp. 131-150;
  7. Peruško, Z. (1999). "Medijska politika". str. 87-110, u Demokracija i mediji, Zagreb: Barbat. (posebno podnaslov Mediji i država: normativne teorije o medijima u nedemokratskim i demokratskim poredcima);
  8. Peruško, Zrinjka (2012) Medijski sustav u Hrvatskoj: od autoritarnog do mediteranskog modela. Ur. S. Ravlić, V. Puljiz, V. Franičević + V. Visković. Hrvatska u Europskoj uniji: kako dalje? (pp 437-475). Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo.;


NASTAVA

2. SEMESTAR

Obavezni predmet - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo


TERMINI KONZULTACIJA

prof. dr. sc. Zrinjka Peruško:

Po dogovoru putem maila

On-line putem MS Teams aplikacije ili uživo na Fakultetu, uz prethodni dogovor

doc. dr. sc. Dina Vozab:


01.04.2020

Seminarska nastava (Vozab)- obavijesti

Poštovane kolegice i kolege,

bodovi iz podnesaka sa posljednja dva susreta su objavljeni u nastavnim materijalima. Seminarske prezentacije i sažetci su također na intranetu. Ja ću pokušati objavljivati bodove svaki tjedan, maksimalno svaka dva tjedna.

Iz podnesaka vidim da postoje neka nerazumijevanja ili potreba da se neki pojmovi malo bolje razjasne, pa tu šaljem odgovore:

Neki su napomenuli da im je pojam trećeg sektora nejasan- vjerojatno zato jer se koristi više pojmova za opisivanje tog medijskog sektora, a i njegova se uloga razlikuje ovisno o medijskom sustavu i tradiciji u kojoj je nastao. Za europski i hrvatski sustav su pojmovi koji se najčešće koriste za taj sektor: treći sektor, mediji zajednice i neprofitni mediji. Pojam neprofitni mediji se kod nas uvriježio jer se nalazi u Zakonu o medijima i Zakonu o elektroničkim medijima, a sve se češće govori o medijima zajednice jer je to pojam koji se češće koristi u europskim institucijama. Možda je najbolja i najjasnija ova definicija: “ne djeluju za profit, već za društvenu korist i korist zajednice, trebali bi biti u vlasništvu, služiti i biti odgovorni zajednici u ime koje djeluju, te bi trebali omogućiti participaciju zajednice u stvaranju programa” (UNESCO, 2006).

Negrine stalno spominje radiodifuziju kao da se podrazumijeva da svi znaju što znači taj pojam. Radi se zapravo o onome što se na engleskom naziva broadcasting- odnosno odašiljanju audio i video signala za široke publike, najčešće se misli na radijski i televizijski program. 

Lijep pozdrav,

Dina Vozab

 

Popis obavijesti