Teorije masovne komunikacije
Šifra: |
55553 |
ECTS: | 7.0 |
Nositelji: |
prof. dr. sc.
Zrinjka Peruško doc. dr. sc. Antonija Čuvalo |
Izvođači: |
Dina Vozab
- Seminar |
Prijava ispita: | Studomat |
Engleski jezik:
1,0,0 |
Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku. |
Opterećenje: | |||||||
|
|||||||
Opis predmeta: | |||||||
Cilj kolegija je pružiti sustavna znanja o okvirima i temeljima discipline masovne komunikacije/medijskih studija kao znanstvenog područja na sjecištu društvenih znanosti i humanistike, a čiji je predmet i danas javni, komunikacijski odnos medijske industrije, pojedinca i društva i njihovi međusobni utjecaji. Kolegij teži osposobiti studente da ovladaju različitim pristupima analizi masovnih i umreženih medija i medijske komunikacije te znanjima o najvažnijim istraživanjima koja su pridonijela razvoju discipline masovnih komunikacija i medijskih studija. Kolegij s tom svrhom prezentira četiri klasična teorijska/paradigmatska pristupa analizi (utjecaja) masovnih medija i masovne komunikacije: dominantnu (ili izvornu) paradigmu o ograničenim efektima; kritičku paradigmu ( mediji nam govore o čemu da ne mislimo ); institucionalnu paradigmu ( mediji nam govore što da mislimo ) i tehnološku/medijsku paradigmu ( mediji definiraju kako mislimo ) (Katz, 1987), te suvremenu paradigmu medijatizacije koja pitanje medijskog utjecaja proširuje u dva pravca (pristup medijske logike u institucionalnim prilagodbama, i pozicija medija u komunikativnoj konstrukciji društva) (Couldry i Hepp, 2013). Analiza dominante paradigme masovne komunikacije (razvijene pretežno u SAD-u) uključuje teoriju o dvo-stupanjskom tijeku masovnog komuniciranja i teoriju o upotrebi medija za zadovoljavanja potreba, difuziju inovacija, i teoriju kultivacije. U okviru institucionalne paradigme, obradit ćemo teoriju o definiranju agende uključujući teoriju uokvirivanja (framing i priming). U okviru kritičke paradigme obradit će se raspon (pretežno europskih) teorijskih pristupa kulturnih studija i političke ekonomije medija, kao i njihovih teorijskih korijena - Frankfurtske škole. U okviru tehnološke medijske paradigme studenti će upoznati radove teoretičara koji smatraju da je sam medij kao tehnologija i organizacija onaj koji oblikuje i društvenu organizaciju i komunikacijske procese, u odnosu na dijapazon medija do današnjih umreženih medija. Za razumijevanje teorija medijatizacije kolegij će obraditi oba navedena glavna pristupa/ konceputalizacije. Cilj je kolegija i da studenti upoznaju originalne radove najvažnijih teoretičara komunikacijskih/medijskih studija. |
|||||||
Literatura: | |||||||
|
|||||||
Preporučena literatura: | |||||||
|
1. semestar |
Obavezni predmet - Redovni studij - Diplomski sveučilišni studij Novinarstvo |
Termini konzultacija:
Teorije masovne komunikacije,
Rezultati 2. zadaća 10.1.2017.
- Ana Arežina 7
- Ines Azapović 5
- Niko Babajko 7
- Iva Bačić 7
- Mirjana Baran 7
- Dolores Barešić 7
- Ivana Bašić 7
- Maja Baumschabel 7
- Miriam Belar 7
- Marina Benčić 7
- Ivona Bene 7
- Ana Beštak 7
- Ivan-Ruđer Boždar 7
- Tamara Bregović 7
- Bruno Brković 7
- Iva Bucić 7
- Tin Budi 7
- Petra Buljan 7
- Dora Crnčević 7
- Kristina Crvenković 5,5
- Kristina Delić 7
- Lorena Deverić 7
- Anja Dobranić 5,5
- Mirela Dorokazi 7
- Nataša Dovijanić 7
- Josipa Drenovac 5,5
- Martina Družinec 7
- Ana Dukić 7,5
- Kristina Dunatov 7
- Vlatka Ernečić 7
- Ozana Filipić 7