Jezik | Language: HRV ENG
Teorije masovne komunikacije
Šifra: 55553
ECTS: 7.0
Nositelji: prof. dr. sc. Zrinjka Peruško
doc. dr. sc. Antonija Čuvalo
Izvođači: Dina Vozab - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Cilj kolegija je pružiti sustavna znanja o okvirima i temeljima discipline masovne komunikacije/medijskih studija kao znanstvenog područja na sjecištu društvenih znanosti i humanistike, a čiji je predmet i danas javni, komunikacijski odnos medijske industrije, pojedinca i društva i njihovi međusobni utjecaji. Kolegij teži osposobiti studente da ovladaju različitim pristupima analizi masovnih i umreženih medija i medijske komunikacije te znanjima o najvažnijim istraživanjima koja su pridonijela razvoju discipline masovnih komunikacija i medijskih studija. Kolegij s tom svrhom prezentira četiri klasična teorijska/paradigmatska pristupa analizi (utjecaja) masovnih medija i masovne komunikacije: dominantnu (ili izvornu) paradigmu o ograničenim efektima; kritičku paradigmu ( mediji nam govore o čemu da ne mislimo ); institucionalnu paradigmu ( mediji nam govore što da mislimo ) i tehnološku/medijsku paradigmu ( mediji definiraju kako mislimo ) (Katz, 1987), te suvremenu paradigmu medijatizacije koja pitanje medijskog utjecaja proširuje u dva pravca (pristup medijske logike u institucionalnim prilagodbama, i pozicija medija u komunikativnoj konstrukciji društva) (Couldry i Hepp, 2013). Analiza dominante paradigme masovne komunikacije (razvijene pretežno u SAD-u) uključuje teoriju o dvo-stupanjskom tijeku masovnog komuniciranja i teoriju o upotrebi medija za zadovoljavanja potreba, difuziju inovacija, i teoriju kultivacije. U okviru institucionalne paradigme, obradit ćemo teoriju o definiranju agende uključujući teoriju uokvirivanja (framing i priming). U okviru kritičke paradigme obradit će se raspon (pretežno europskih) teorijskih pristupa kulturnih studija i političke ekonomije medija, kao i njihovih teorijskih korijena - Frankfurtske škole. U okviru tehnološke medijske paradigme studenti će upoznati radove teoretičara koji smatraju da je sam medij kao tehnologija i organizacija onaj koji oblikuje i društvenu organizaciju i komunikacijske procese, u odnosu na dijapazon medija do današnjih umreženih medija. Za razumijevanje teorija medijatizacije kolegij će obraditi oba navedena glavna pristupa/ konceputalizacije. Cilj je kolegija i da studenti upoznaju originalne radove najvažnijih teoretičara komunikacijskih/medijskih studija.
U 2017/18 akademskoj godini posebno ćemo se baviti pitanjem medijskih efekata, tj. teorija o tome kako mediji utječu na pojedince, društvene institucije, i društvo u cjelini. U okviru dominantne istraživačke i teorijske tradicije istraživanja medijskih efekata, obrađivat će se a) početna istraživanja koja kažu da su kratkoročni učinci medija ograničeni, moderirani selektivnošću publike i inter-personalnim odnosima (teorija o dvo-stupanjskom tijeku masovnog komuniciranja), b) kasniji razvoj ovog teorijskog usmjerenja kroz teoriju zadovoljavanja potreba (uses and gratifications) i c) razvoj varijable inter-personalnih odnosa kroz istraživanja difuzije inovacija, te u suvremenu inačicu koja se artikulira kao teorija mreža. U okviru dominantne paradigme usmjerit ćemo se na istraživanja utemeljitelja discipline masovne komunikacije: Lazarsfelda, Mertona, Katza, Herzogove, te na suvremena istraživanja u ovoj istraživačkoj tradiciji. U okviru institucionalne paradigme, koja predstavlja usmjerenje dugoročnih medijskih efekata u području javnosti i političke sfere, obradit će se teorija o definiranju agende (agenda setting) uključujući teoriju uokvirivanja (framing) i priming-a, te spiralu šutnje.
Literatura:
  1. misao u komparativnoj perspektivi. Politička misao, Vol. 51 No. 1, 2014. str. 133-170. Peruško, Z., Vozab, D. (2016). Communication Field in Croatia: Toward a Comparative History of Communication Studies in Central and Eastern Europe. in Peter Simonson and David W. Park, eds., The International History of Communication Study, NY and London: Routledge. pp. 213-234. Gustavo Cardoso. From Mass to Networked Communication. u S. Papathanassopoulos, Media Perspectives for the 21st Century. 2011. Routledge. str. 117-137. Kunczik, M., Zipfel, A. (2006). Masovna komunikacija. str. 23-32. u Uvod u znanost o medijima i komunikologiju.;
  2. Dietram A. Scheufele + David Tewksbury (2007) Framing, Agenda Setting, and Priming: The Evolution of Three Media Effects Models. Journal of Communication 57 (2007) 9-20 Kunczik, M., Zipfel, A. (2006). Istraživanja o utjecaju medija (Postavljanje agende, spirala šutnje, jaz u znanju). str. 197-222. u Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Seminar: Picard, R.G. (2014) Public Opinion, Party Politics, Policy, and Immigration News in the United Kingdom, Reuters Institute for the Study of Journalism, Working paper Shehata, A., Stromback, J. (2013) Not (Yet) a New Era of Minimal Effects: A Study of Agenda Setting at the Aggregate and Individual Levels, The International Journal of Press/Politics 18(2) 234-255;
  3. David R. Roskos-Ewoldsen, Beverly Roskos-Ewodosen, Francesca Dillman Carpentier. 2009. Media priming: An Updated Synthesis. U Media Effects. Advances in Theory and Research. Edited by Jennings Bryant and Mary Beth Oliver. Routledge. Seminar: Tamir Sheafer. How to Evaluate It: The Role of Story-Evaluative Tone in Agenda Setting and Priming. Journal of Communication 57 (2007) 21-39 McGraw, K.M. (2003). Media Priming of Presidential and Group Evaluations. Political Communication.30(1): 23-40.;
  4. David Tewskbury + Dietram Sheufele, 2009. News Framing Theory And Research. U Media Effects. Advances in Theory and Research. Edited by Jennings Bryant and Mary Beth Oliver. Routledge. Seminar: Sharon Meraz and Zizi Papacharissi. 2013. Networked Gatekeeping and Networked Framing on #Egyp: DOI: 10.1177/1940161212474472 The International Journal of Press/Politics Michael Bruggemann. 2014. Between Frame Setting and Frame Sending: How Journalists Contribute to News Frames Communication Theory 24 (2014) 61-82;
  5. Morgan, M., Shanahan, J. Signorielli, N. (2009) "Growing up with television: cultivation processes". U Media Effects. Advances in Theory and Research. Edited by Jennings Bryant and Mary Beth Oliver. Routledge. Seminar: Iyengar, S., Hahn, K.S.(2009) Red Media, Blue Media: Evidence of Ideological Selectivity in Media Use, Journal of Communication 59, 19-39 Van Mierlo, J., Van den Bulck, J. (2007) Benchmarking the cultivation approach to video game effects: a comparison of the correlates of TV viewing and game play, Journal of Adolescence, 27, 97-111;
Preporučena literatura:
  1. Katz, Elihu (1987) "Communication research since Lazarsfeld." Public Opinion Quarterly, Vol 51, No. 4, part 2. pp. S25-S45. McQuail, Denis. (2005) "Introduction and Overview". U Communication Theory + Research. An EJC Anthology. Edited by Denis McQuail, Peter Golding Els de Bens. Sage. str. 1-13 Kunczik, M., Zipfel, A. (2006). Razvoj znanosti o medijima. str. 32-46. u Uvod u znanost o medijima i komunikologiju.;
  2. Routledge.;
  3. Donald G. McDonald Twentieth century media effects research , in J.D.H. Downing, D. McQuail, P. Schlesinger and Ellen Wartella (eds.) (2004) The Sage Handbook of Media Studies, pp. 183-200. Thousand Oaks: Sage.;
  4. Richar M. Perfloff, 2009. Mass media, social perception, and the third-person effect. U Media Effects. Advances in Theory and Research. Edited by Jennings Bryant and Mary Beth Oliver. Routledge. Seminar: Dong-Hee Shin and Jun Kyo Kim. 2011. Alcohol Product Placements and the Third-Person Effect. Television + New Media 12(5) 412-440 Brett Sherrick. 2016. The Effects of Media Effects: Third-Person Effects, the Influence of Presumed Media Influence, and Evaluations of Media Companies. Journalism + Mass Communication Quarterly 1-17;
  5. Elihu Katz, Jay Blumler, Michael Gurevitch. Uses and gratifications research . 2001, (samo poglavlje koje je na intranetu) Seminar: Čuvalo, A. (2016) Dailiness in the New Media Environment: Youth Media Practices and the Temporal Structure of Life-World, Medijska istraživanja, god. 22, br. 1, 65-86 Papacharisi, Z. (2011) Toward a new(er) sociability: uses, gratifications and social capital on Facebook, u S. Papathanassopoulos, Media Perspectives for the 21st Century. 2011. Routledge, str. 212-230;
1. semestar
Obavezni predmet - Redovni studij - Diplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Termini konzultacija:
Objavljeno: 27. 11. 2016. u 11:47
Dina Vozab

Drage kolegice i kolege,

 

umjesto članka "Virginia Ilie, University of Central Florida, USA Craig Van Slyke, University of Central Florida, USA Gina Green, Baylor University, USA, Hao Lou, Ohio University, USA. 2005.  Gender Differences in Perceptions and Use of Communication Technologies: A Diffusion of Innovation Approach. Information Resources Management Journal, 18(3), 13-31, July-September 2005", studenti će na seminaru 6.12. prezentirati drugi rad: Chang (2010) A new perspective on Twitter hashtag use: Diffusion of innovation theory. Novi rad se nalazi u nastavnim materijalima.

 

Lijep pozdrav,

Dina Vozab

Popis obavijesti