Iako vuče korijene puno dalje u prošlosti, područje političkog ponašanja pozicioniralo se unutar politologije tijekom 40ih godina prošlog stoljeća. Na krilima kvantitativnih metodoloških napredaka, istraživači ovog područja doprinijeli su razumijevanju načina na koji građani razmišljaju o politici, donose političke odluke, razvijaju političke preferencije, politički se aktiviraju itd. No, područje političkog ponašanje ne može se reducirati na kvantitativne pristupe i na glasačko ponašanje. Ono uključuje, između ostalog, proučavanje ponašanja političkih elita, grupa i političkih pokreta; proučavanje političkog nasilja, traumatskih događaja, političke kulture, i medija; te korištenje niza različitih metodoloških alata, poput analize procesa donošenja odluka, dubinskih intervjua, interpretativnih pristupa itd.
Stoga, cilj ovog kolegija je dvojak. Prvo, studenti će se upoznati s klasičnim pristupima i nalazima političkog ponašanja. Kroz prizmu sociološkog, sociopsihološkog, i pristupa teorije racionalnog izbora obradit će se teme glasovanja, političkih vrijednosti, ideologije, političke participacije itd. Drugo, studenti će se upoznati s novijim pristupima i temama političkog ponašanja, poput emocija u politici, ponašanja političkih elita, on-line političkog ponašanja, kulturalnih procesa itd. Po završetku kolegija, studenti će moći koristiti niz teorijskih okvira, metodoloških i analitičkih alata kako bi razumjeli i istraživali ponašanje političkih aktera.
Pristupačnost
