Jezik | Language: HRV ENG
Osnove sociolingvistike
Šifra: 115983
ECTS: 5.0
Nositelji: prof. dr. sc. Ivo Žanić
Izvođači: Ivo Žanić - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Prikazuje se i istražuje simbolična, odnosno identitetska funkcija jezika kao paralelna komunikacijskoj, te društveni konteksti u kojima se ostvaruje ili čak zadobiva prednost nad komunikacijskom. U tom se pogledu posebna pažnja posvjećuje leksiku standardnom, substandardnom (žargoni, slengovi), dijalektalnom i regionalnom kao jezičnoj razini koja se najčešće percipira kao simbolična ili za kojom se najčešće poseže kada se jezični izraz želi oblikovati kao znak socijalnog otpora, sociokulturne drugosti, te individualnoga i grupnoga identiteta.
Studenti se upoznaju i s pojmovima jezične zajednice, jezičnog varijeteta i verbalnog repertoara, te pučke lingvistike (folk linguistics), tj. sustavima stavova, sudova i stereotipova što ih govornici oblikuju u vezi s raznim jezičnim varijetetima kao "lijepima", "muzikalnima", "primitivnima", "gospodskima", "ružnima" itd. Naime, svaka jezična praksa postoji kao objektivno opisiva lingvistička činjenica, ali i kao subjektivno doživljena vrijednost. U tom kontekstu analizira se i funkcija jezika kao sastavnice identiteta, pojedinačnog i kolektivnog. Važan dio predmeta posvećen je prevođenju kao ne samo međujezičnom, nego ponajprije međukulturnom posredovanju, tj. prijenosu, u skladu s geslom Umberta Eca "Ne prevodi se riječ za riječ, nego svijet za svijet" ili onim J. B. Casagrandea "Prevoditi znači prevoditi kulture, a ne jezike". Sociolingvistika, točnije sociokulturna lingvistika kao sinteza više disciplina (etnologije, sociologije, kulturne antropologije, socijalne psihologije) ima analitička sredstva za kompleksan pristup izvanjezičnim kulturnim referencijama prilikom prevođenja (kako referenciju iz izvornika predočiti u ciljnoj kulturi koja je ne posjeduje ili je posjeduje na drugačiji način).
U sklopu kolegija analiziraju se i razni oblici upotrebe nestandardnih varijeteta u tiskanim, radijskim i televizijskim reklamama, oglasima, karikaturama, tv-serijama i posebno u sinkronizaciji animiranih filmova. U tom kontekstu govori se o jezičnim ideologijama, percepcijskoj dijalektologiji (kako ljudi zaista govore, kako sami misle da govore i kako drugi percipiraju da govore), utjecaju medijski posredovanih jezičnih varijeteta, jezičnom prestižu odnosno društvenoj stigmatizaciji nekih varijeteta ili jezičnih značajki, te o usvajanju jezika kod djece. Posebnu cjelinu čini sociolingvistički prikaz zabavne i pop-rock glazbe budući da je ona u Hrvatskoj rabila i afirmirala dijalekte te regionalne i urbane govore bitno ranije nego u drugim europskim zemljama.
Literatura:
  1. Joshua A. Fishman; Sociologija jezika; Svjetlost - Sarajevo (1978), str. 23-27, 36-39
  2. Dieter W. Halwachs: Sociolingvistika; Z. Glovacki-Bernardi (prir): Uvod u lingvistiku.; Školska knjiga - Zagreb (2001), str. 191-211
  3. John Gumperz: Jezik i društveni kontekst; Argumenti (časopis); Marksistički centar - Rijeka (1980), str. 4/ 88-94
  4. Dunja Jutronić: Jezik grada; Argumenti (časopis); Marksistički centar - Rijeka (1983), str. 1-2/ 196-204
  5. M. A. K. Halliday: Jezik u urbanoj sredini; Argumenti (časopis); Marksistički centar - Rijeka (1983), str. 1-2/ 171-178
  6. William Labov: Društvene okolnosti lingvističke promjene; Argumenti (časopis); Marksistički centar - Rijeka (1980), str. 4/ 116-122
  7. Ivo Žanić; Hrvatski na uvjetnoj slobodi. Jezik, identitet i politika između Jugoslavije i Europe; Fakultet političkih znanosti - Zagreb (2007), str. 3-49, 110-120, 345-357
  8. Ivo Žanić; Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci? O sociolingvistici animiranih filmova; Algoritam - Zagreb (2009), str. 9-188
  9. Ivo Žanić; Jezična republika. Hrvatski jezik, Zagreb, Split i popularna glazba; Naklada Jesenski i Turk - Zagreb (2016), str. 79-298
  10. Dubravko Škiljan; Jezična politika; Naprijed - Zagreb (1988), str. 7-62
  11. Krešimir Mićanović; Hrvatski s naglaskom. Standard i jezični varijeteti; Disput - Zagreb (2006), str. 51-66, 71-75, 99-106
  12. Dunja Jutronić; Spliski govor; Naklada Bošković - Split (2010), str. 14-33
  13. Ranko Bugarski; Lingvistika o čoveku; Prosveta/ Biblioteka XX vek - Beograd (1983), str. 200-209
  14. Ranko Bugarski; Jezik u društvu; Prosveta/ Biblioteka XX vek - Beograd (1986), str. 108-157
  15. Damir Kalogjera: Slojevitost iskazivanja identiteta; J. Granić (ur) Jezik i identiteti.; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku - Split/ Zagreb (2007), str. 259-266
  16. Damir Kalogjera: Iz terminologije dijalekatskih promjena; Hrvatski dijalektološki zbornik; (2013), str. 18/ 3-9
  17. Vesna Mildner: Stavovi prema hrvatskim govornim varijetetima; L. Badurina - B. Pritchard - D. Stolac (ur) Jezična norma i varijeteti; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku - Zagreb/ Rijeka (2000), str. 349-365
  18. Vesna Mildner: Prepoznavanje hrvatskih govora; M. Andrijašević - L. Zergollern-Matić (ur) Tekst i diskurs; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (1997), str. 209-221
  19. Ksenija Premur; Modeli prevođenja; Naklada Lara - Zagreb (2005), str. 59-90
  20. Nataša Pavlović; Uvod u teorije prevođenja; Leykam International - Zagreb (2015), str. 36-41, 70-87
Preporučena literatura:
  1. Anita Skelin Horvat; O jeziku i identitetima hrvatskih adolescenata; Srednja Europa - Zagreb (2017), str. po dogovoru
  2. Anita Peti-Stantić i Keith Langston; Hrvatsko jezično pitanje danas: identiteti i ideologije; Srednja Europa - Zagreb (2013), str. po dogovoru
  3. Mate Kapović; Čiji je jezik?; Algoritam - Zagreb (2011), str. po dogovoru
  4. Jana Bosanac: Transkulturacija u glazbi: primjer hrvatskog hip-hopa; Narodna umjetnost (časopis); Institut za etnologiju i folkloristiku - Zagreb (2004), str. 41/2: 105-122
  5. Ivo Žanić: Kako govori more? Jezična konstrukcija Dalmacije u hrvatskoj zabavnoj glazbi; L. Pon - V. Karabalić - S. Cimer (ur) Aktualna istraživanja u primijenjenoj lingvistici; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku - Osijek (2012), str. 185-198
  6. Otto Jespersen; Čovječanstvo, narod i pojedinac sa lingvističkog stanovišta; Zavod za izdavanje udžbenika - Sarajevo (1970), str. po dogovoru
6. semestar
Izborni NOV 3-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Izborni NOV 3-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Termini konzultacija:
Obavijesti
Objavljeno: 27. 5. 2020. u 16:07
Ivo Žanić

Poštovani studenti i studentice,

studentica Martina Breški iscrpno me obavijestila o dilemama i vašim stavovima o načinima provedbe ispita iz Osnova sociolingvistike, uz napomenu da je moja poruka od 16. svibnja stvorila nejasnoće. U tom pogledu se ispričavam - ona je pisana u dobroj namjeri i kao oblik snalaženja u prilikama koje su svakome nove. Malo figurativnije kazano, kao što vama kao uvjet za upis nije bilo navedeno posjedovanje laptopa s kamerom i mikrofonom, tako ni meni među uvjetima za zapošljavanje i napredovanje nema vještina ni sredstava za online nastavu i ispitivanje niti minimalnih uputa kako u ovakvim situacijama osigurati minimum jednakosti u pristupu i korektnosti u odgovaranju. Prilike su izuzetne i treba se prilagoditi (ovo je, doduše, meni već druga epidemija, ali prilikom prve, 1972, jedina je posljedica bilo zatvaranje škola, što nisam smatrao nimalo štetnim, naprotiv).

I ja sam u međuvremenu postao pametniji, ne previše, ali u mjeri koja mi omogućuje da vam suvislo odgovorim. Sve što kolegica Breški navodi kao sažetak vaših razgovora posve je na mjestu i konzistentno, također i podatak o anketi u kojoj se 27 vas (od 39) izričito usprotivilo usmenom ispitu.  

Moj konačan odgovor je da će se ispiti održavati putem platforme Google Classroom/ Google Forms, kako spominjete, dakle da će biti pismeni, i to u službenim rokovima koji su određeni i vama poznati (10. lipnja i 2. srpnja, i dalje). Na te se rokove mora formalno prijaviti tko želi izići na ispit, a on će se održati u vremenu nastave, sve kao da smo u dvorani. Naravno, upitnici će biti prilagođeni, na tome radim, usmjereni na razmišljanje, no to je i inače princip i kod redovnih testova. U naravi nastave, što ste, nadam se primijetili, bilo je maksimalno inzistiranje na dijalogu i komentarima, u tu svrhu i brisanje granice između predavanja i seminara, jer držim da se ova tematika tako može najprimjerenije predočiti. U tom duhu su i moji standardni testovi, a bit će i ovi koje sada pripremam za online ispit. Mislim da se takav pristup jasno vidi i u ovim dopunjenim prezentacijama - stalno vam se obraćam, pitam, potičem, kao da smo uživo, pa vam odmah mogu reći da će na ispitu svako razmišljanje i razlaganje vlastitog mišljenja biti dobrodošlo, i da će pitanja biti na tom tragu. Moram sve to dokraja smisliti i uobličiti ali sigurno neće biti pitanja na zaokruživanje i ispunjavanje praznine u rečenici, nego nešto narativnije, da objasnite, prosudite, povežete, vlastito jezično iskustvo uklopite u teorijske i istraživačke koncepte koji su vam prikazani, posebno ondje gdje se oslanjam na istraživanje A. Skelin i V. Mildner. Znat ću ja ocijeniti tko zna, točnije tko razmišlja i analizira na temelju znanja. 

Nadam se da u vašim raspravama nije na moj račun izgovoreno baš mnogo ružnih riječi - imajte mjeru. Znam da nisam savršen - bolna je to ali točna spoznaja.

Sad možete biti mirni, a ja nastavljam rad na prezentacijama.

Tko iz bilo kojeg razloga preferira usmeni ispit (Skype, Zoom) neka se javi. 

Srdačno

prof. dr. Ivo Žanić

 

Objavljeno: 16. 5. 2020. u 11:53
Ivo Žanić

Poštovani studenti i studentice,

vjerujem da ste svi dobro iako, sigurno, prilično frustrirano u nenadanim prilikama. Neki su pitali što se zbiva i kako će se riješiti nastava odnosno njezin nadomjestak do kraja semestra te što će i kako biti s ispitima. Mnoge odgovore nitko ne zna, ali ponešto se ipak razbistrilo u posljednje vrijeme na sjednicama Fakultetskog vijeća, nešto sam i ja zaključio na temelju zdravog razuma, a nešto se savjetovao i s nekim studentima, uključivši i obavezni predmet na 1. godini diplomskog studija s kojim naravno postoje isti problemi.

Slijede najprecizniji i najiscrpniji podaci koje vam u ovom trenutku mogu dati i za koje vam mogu garantirati u dijelu i u opsegu u kojem sam kao nastavnik/ nositelj predmeta autonoman u odlučivanju.

Jedna je od bitnih stvari u aktualnim prilikama bilo pitanje jednakosti studenata i principijelnog odnosa prema svima, posebno naravno u pogledu ispita. Na sjednici Vijeća FPZG u četvrtak Uprava je izrijekom kazala da se jedan te isti ispit može položiti na različite načine. Time je razriješena sljedeća dilema: je li u istom položaju student koji polaže usmeno preko Zooma ili Skypea i onaj koji, ako se otvori mogućnost, u rujanskom roku bude polagao pismeno, odnosno ako su nejednaki, treba li sve ispite provesti usmeno. Sad je jasno da se moraju uvažiti ove tehničke nejednakosti i smatrati da su SVI OBLICI polaganja ispita sadržajno jednakovrijedni: i posredstvom više kratkih radova (što ja nisam ni imao predviđeno, a kolokviji za ovaj predmet nisu ni bili predviđeni, s čim ste upoznati na početku semestra), usmeno online, usmeno uživo i pismeno, testom, što sam izvorno ja imao kao jedini oblik, ali je do daljeg neizvedivo. Dakle, Osnove sociolingvistike polagat će se usmeno, za rokove 10.VI. i 1.VII. online (Skype ili Zoom), individualno, jer je očito da se dotad prilike neće normalizirati a i dvojbeno je hoće li studenti izvan Zagreba moći doputovati. Za rok 8. VII. i 9.IX. ispit će biti pismen.

Ako ni dotad ne bude moguće okupljanje, ostaje se kod online-ispita, a bude li moguće, neće se moći tražiti da se polaže usmeno, ni online ni uživo.

Gradivo je smanjeno, za sve susrete osim prva tri za koja je održana normalna nastava; smanjit ću i pojednostavniti i za ostale susrete, a susret "Jezik u reklami, na filmu i u glazbi" bit će posve izostavljen. Primijetili ste da su intranetom postavljeni prezentacija i PDF za susret "Jezik i identitet", te da je prezentacija dopunjena i napisana, recimo, dijaloški, kao da vam se obraćam uživo, da je zapravo negdje na pola puta između klasične prezentacije kakvu ste upoznali na prva tri susreta i udžbenika u nastajanju. Upravo završavam prezentaciju za susret "Vrijednosni sudovi o jeziku", te sam uvjeren da ću vam za desetak dana, recimo do 25. svibnja, intranetom dostaviti cjelokupni materijal za pripremu ispita. Drugim riječima, to će biti ono iz čega ću postavljati pitanja. Napominjem da osim prezentacija postoje i radovi koje sam osobno načinio u PDF-u i koji su vam dostupni od početka semestra, odnosno da prezentacije nisu jedini izvor znanja iako sam svjestan da se mnogi studenti spremaju samo iz njih. No, ja na to ne mogu utjecati, samo napominjem da nije štetno pročitati PDF-ove.

Za taj oblik nastave, tj. proširene/ dopisane i narativno prerađene prezentacije odlučio sam se na temelju iskustava nekih kolega, kao i savjetovanja emailom s nekim studentima s oba predmeta, koji to drže prikladnijim od online nastave, prije svega zato što svih stavlja u jednak položaj, jer ne mogu svi ostvariti kvalitetnu internetsku vezu, i što omogućuje slobodnije raspoređivanje vremena. Naravno, nije moguće da uvijek svi budu zadovoljni. Nama nastavnicima predočena je nekidan anketa provedena na solidnom uzorku studenata diplomskog studija, iz koje se vidi da 22% njih, dakle više nego svaki peti, NEMA uvjete za nesmetano sudjelovanje u online nastavi. Po mojem shvaćanju stvari, nije dopustivo unaprijed isključiti petinu studenata iz nastave iz razloga više sile ili razloga koji nisu bili uvjet za upis (uvjet za upis nije vam bio da imate kvalitetnu internetsku vezu). S druge strane, pristup intranetu i printanje PDF-ova i prezentacija mogući su u raznim vremenima, moguća je razmjena i dostava kolegama, dostupno je i ako veza puca jer se može pristupiti kasnije, moguće je zamoliti kolegu u drugom mjestu da isprinta itd... 

Za provedbu ispita velik je problem, koji postoji godinama i nije vezan za epidemoju, što studenti prilikom upisa uzmu službenu fakultetsku adresu zato što moraju ali je uopće ne koriste nego i dalje komuniciraju svojom privatnom. Sad je to ozbiljno jer nastavnik nema načina doći do studenta ako ovaj ne koristi službenu adresu, dakle ne može provesti ni ispit.

Kako sam rekao, 25. V. imat ćete sve materijale za pripremu ispita, što je 10 dana prije nego što bi inače završila nastava (zadnji susret bio bi 3.VI.). U tih 10 dana može se, po potrebi, stvoriti forum u koji će biti uključeni svi i kad ćete moći pitati ako je što nejasno. Taj bi formu trajao dva puta po nekoliko sati, a bih bio na raspolaganju, u načelu bio bi dostupan svima, a ako se tko ne priključi to bi bila njegova stvar.

Razumije se samo po sebi da ćete svi dobiti potpis, dakle moći pristupiti ispitu.

Kad svi materijali budu postavljeni obratit ću vam se novom ovakvom obaviješću i tada ćemo se dogovoriti kako da tehnički izvedemo taj forum i kako da se provede ispitivanje. Ispitni rokovi su vam poznati, ali to u ovim prilikama ne znači da će se ispiti provoditi taj dan, nego samo da se za neki službeni rok morate prijaviti i da će vam tada biti upisana ocjena, a sam ispit - dok se prilike ne normaliziraju - možemo dogovarati individualno. Primjerice, sa studentima A, B i C mogu se dogovoriti da održimo usmeni ispit 7.VI, npr. student A 9.30-10.15 sati, a ocjenu, uključivši negativnu, upisujem na roku za koji se službeno prijavi. To ćemo precizirati, ali ovo su principi: student s kojim dogovorim online ispit u x terminu ne može se predomišljati, student mora uza se imati indeks i biti ga spreman u svakom trenutku predočiti pred kamerom, student naravno mora biti dostupan, dakle koristiti (i općenito redovito provjeravati) svoju službenu fakultetsku adresu. U tom smislu molim vas da jedni drugim svojim kanalima proširite tu poruku. Mislim da je jasno da ja ne mogu biti odgovoran niti snositi ikakve posljedice ako ne dobivam odaziv s adrese koja je navedena na službenom popisu studenata i ako zbog nekorištenja adrese student nešto propusti.

Kao načelo ispita UVIJEK kod mene je, pogotovo za ovaj predmet, bilo RAZMIŠLJANJE, tako su koncipirani i testovi, tako će naravno biti i usmeno. Zato su prezentacije napravljene dijaloški i sadrže pitanja i poticaje za aktivno promišljanje na mjestima koja mi se čine pogodna za to i na kojima na seminaru inače potičem diskusiju. Naravno, da student koji ostane u okviru "nekreativnog" prezentiranja gradiva neće ni na koji način biti oštećen jer se svako znanje mora uvažiti, ali student koji samostalno bude razradio neku temu, koji se osmjeli na vlastita ponašanja ili neku sociolingvističku pojavu oprimjeri osobnim iskustvom može računati na dodatno uvažavanje. U samim prezentacijama, kako sam rekao, postoje sugestije na nekim mjestima za takav pristup.

Zasad dosta, vraćam se na posao i već sutra možete očekivati nove materijale. Ako tko ima neku ideju, bit će mi drago čuti.

Srdačno

prof. dr. Ivo Žanić

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavljeno: 16. 3. 2020. u 11:57
Ivo Žanić

Poštovani studenti i studentice,

kao ni vi, tako ni mi nastavnici ne možemo predvidjeti budućnost, no u jedno budite sigurni: nitko ni na koji način neće biti oštećen ni prikraćen u svojim pravima, te će se prema svim studentima postupati principijelno i jednako. To vam poručujume ja kao nastavnik dok i sam čekam konkretne upute.

Načelno, koliko sam uspio smisliti, ideja mi je da vam u studomat stavim prezentacije održanih susreta, te svaki tjedan po jednu novu prezentaciju. Onda bi nakon, recimo, tri ili četiri dana, pošto proučite prezentaciju, na ovaj način, općim mailom, išla pitanja i moji odgovori odnosno razjašnjenja. Kako ovaj predmet ionako nema kolokvije, jedan je problem manje - provjera znanja ide pošto nastava završi, vjerojatno pisanim putem. No, o tom - potom. Kroz današnji dan počet ću vam stavljati prezentacije, u studomatu već imate dio literature u PDF-u.

Tko ima pitanja neka ih ne šalje sam, individualno, nego također svima, da svi znaju i da se ne troši vrijeme na pojedinačna odgovaranja na iste dileme.

Toliko od mene, u smislu pojedinca koji vodi jedan konkretan predmet i u tom opsegu ima odgovornost.

Pozdrav

prof. dr. Ivo Žanić