Religion and Politics in the Middle East

Šifra:

164173

ECTS:

7.0

Nositelji:

izv. prof. dr. sc. Boris Havel

Izvođači:

izv. prof. dr. sc. Boris Havel - Seminar

Prijava ispita:

Studomat

1. KOMPONENTA

• Predavanja 30
• Seminar 30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

OPIS PREDMETA:

NAPOMENA: kolegij se odvija na engleskom jeziku, pa je engleska inačica ovoga opisa predmeta mjerodavna, poglavito Syllabus koji će studenti dobiti na prvom satu.

Cilj je kolegija upoznati studente s ulogom koju ima religija u političkim procesima na Bliskom istoku. Najveći dio istraživanja odnosi se na židovstvo, kršćanstvo i islam, uz kratki osvrt i na zoroastrijanizam, bahai vjeru i Druze. Bit će riječi i o različitim sljedbama unutar religija, ukoliko je to relevantno za političke procese, kao što je slučaj kod sunitskoga i šijitskog islama. Naglasak će biti stavljen na prepoznavanje razlika i sličnosti između tri monoteističke religije u njihovu pristupu aktualnim političkim i društvenim temama, te u tumačenju povijesti kod promišljanja o temama koje nisu artikulirane u kanonskim tekstovima a relevantne su za političke procese.
Glavni ishod učenja je osposobiti studente kako bi istraživanju Bliskog istoka pristupili uz primjenu metoda istraživanja u čijem su fokusu kulturne, socijalne, političke specifičnosti Orijenta. U više se aspekta Bliski istok razlikuje od Europe i Zapada. Jedan od tih aspekta jest uloga religije u definiranju političkih stavova i osmišljavanju političkih programa. Drugi je uloga povijesti - osobito ukoliko se povijest smatra jednim načinom objave - u pronalaženju političkih paralela i obrazaca za današnje političko djelovanje. Religija i povijest među najvažnijim su izvorima identiteta u mnogim bliskoistočnim državama. Preslikavanje njihove važnosti u politiku nije neočekivan fenomen, a ipak je dojam kako je ono često zanemareno u mnogim europskim i zapadnjačkim analizama Bliskog istoka. Razlog za to je djelomice metodološka problematičnost u njihovu istraživanju. U tom je kontekstu korisno prepoznati važnost interdisciplinarnog pristupa, djelomice ad hoc osmišljena za bliskoistočne studije. Ovaj je predmet zamišljen kao istraživanje odnosa i relevantnosti različitih područja znanosti kod izučavanja Orijenta, a ponajprije teologije, povijesti, lingvistike i politologije. Budući da religija na sekularnom Zapadu već stoljećima ne predstavlja dominantan politički čimbenik, nužno je odmaknuti se od tipično zapadnjačkih politoloških promišljanja, te se usredotočiti na bliskoistočne aktere kritički, ali bez predrasuda i difoltnog nepovjerenja prema političkim motivima koji oni sami iskazuju. Kroz predmet će se adresirati i europocentričnost i okcidentocentričnost koji često prožimaju zapadnjačke studije nezapadnjačkih civilizacija, društava, političkih kultura, religija i civilizacija.

LITERATURA:

1. Bernard Lewis; What Went Wrong?; Oxford University Press (2002), str. (object Object)

1. SEMESTAR

Izborni GS-1 - Redovni studij - Sveučilišni diplomski studij Novinarstvo
Izborni SDN 1-1 - Redovni studij - Sveučilišni diplomski studij Novinarstvo
Izborni GS-1 - Redovni studij - Sveučilišni diplomski studij Politologija
Usmjerenje KOMPARATIVNA POLITIKA dp 1. semestar - Redovni studij - Sveučilišni diplomski studij Politologija
Izborni predmeti DPNS 1. semestar - Redovni studij - Sveučilišni diplomski studij Politologija; smjer: Nacionalna sigurnost
Izborni predmeti DPNS 1. semestar - Izvanredni studij - Sveučilišni diplomski studij Politologija; smjer: Nacionalna sigurnost - izvanredni
Izborni GS-1 - Redovni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo
Izborni GS-1 - Redovni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Politologija

3. SEMESTAR

Izborni SDN 2-1 - Redovni studij - Sveučilišni diplomski studij Novinarstvo

izv. prof. dr. sc. Boris Havel:

Četvrtkom u 16:00, na Fakultetu